1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Svađa oko "zlatne riže"

Oko "zlatne riže" se već godinama lome koplja. Za jedne je ona idealno sredstvo u borbi protiv pothranjenosti i gladi milijuna, a za druge dokaz gramzivosti prehrambene industrije.

„Naša riža može spasiti mnoge živote“, kategorični su biolozi Peter Beyer i Ingo Potrykus. I to prije svega živote mnoge djece u zemljama u razvoju koja zbog manjka vitamina A često pobolijevaju od zaraznih bolesti i umiru. Već se 15 godina Beyer, profesor na Sveučilištu u Freiburgu, i Portykus s Visoke škole u Zürichu pokušavaju izboriti za to da „čarobna riža“ dobije dozvolu za uzgoj. Genetski promijenjena žitarica, koja je zbog svoje žućkaste boje dobila i epitet „zlatna“, bi ove godine mogla dobiti dozvolu za uzgoj na Filipinima.

Profiteri ili dobrotvori?

Institut na Filipinima

Institut na Filipinima preispituje dozvolu za "zlatnu rižu"

„Zlatna riža“ sadrži velike količine provitamina A kojeg ljudsko tijelo pretvori u sam vitamin A. Od manjka ovog važnog sastojka, koji se u prehrani uglavnom nalazi u povrću, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pati preko 250 milijuna djece. Prema istim procjenama zbog nedostatka vitamina A godišnje oslijepi 250.000 mališana, a svaki drugi i umire. “Zlatna riža” bi tu mogla pomoći no put do dozvole za uzgoj je dug. Osim mnogih testova kroz koje proizvod mora proći, na putu ovoj riži stoje i protivnici genetski manipuliranih namirnica koji ne vjeruju da bi novi proizvod mogao ublažiti problem s nedostatkom vitamina A. Oni također pretpostavljaju da se iza svega krije velika PR mašinerija kojoj je jedini cilj pustiti korijene na budućim tržištima Afrike i jugoistočne Azije. “Sa ‚zlatnom rižom' se proizvođači samo žele profilirati kao dobrotvori”, kaže Thilo Bode iz organizacije za praćenje kvalitete namirnica Food Watch u razgovoru za Deutsche Welle.

Teorije zavjere

Znanstvenici Beyer i Portykus su tijekom razvitka svog proizvoda u pomoć pozvali poljoprivrednu multinacionalnu kompaniju Syngentu koja je i vlasnik patenta na “zlatnu rižu”. No ova tvrtka je u međuvremenu odustala od plasmana ove riže na tržište i dala svoj patent svima na upotrebu. Za britanskog novinara i stručnjaka za pitanje genetski modificiranih namirnica Marka Lynasa je ovo dokaz da protivnicima “zlatne riže” nedostaju argumenti. “Kad se raspravlja o genetici sve pršti od teorija zavjera”, kaže Lynas. No pored dvojbi u dobročiniteljstvo poljoprivrednih kompanija kritičari također ukazuju i na rezultate nekih ispitivanja koja nisu mogla dokazati da tijelo provitamin A zaista u dovoljnoj količini pretvori u vitamin A. Isto tako je pitanje koliko dugo provitamin ostaje u riži tijekom skladištenja. Na kraju se postavlja, kako kaže Bode iz Food Watcha, i pitanje distribucije. “Na tržištu postoje mnoge slične sorte. Tko će kupcima zaista jamčiti da se radi o ‚zlatnoj riži‘“, pita se Bode.

Tablete umjesto riže

Stabiljke riže

Koja je "prava"? - stabiljke riže

WHO se trenutno protiv manjka vitamina A bori dijeljenjem vitaminskih tableta na pogođenim područjima. Za kritičare genetski manipulirane riže je ovo bolja metoda jer time čitav proces ostaje u rukama javnih službi, a ne privatnih organizacija koje je nemoguće kontrolirati. Otac “zlatne riže” Peter Beyer međutim smatra kako WHO dosad ovakvim metodama nije polučio uspjeh jer je problem nedostatka vitamina A još uvijek itekako prisutan. No sve i da filipinske vlasti prionu užurbano procesu izdavanja dozvole uzgoja, mogle bi potrajati godine do dolaska “zlatne riže” onima kojima je namijenjena.