1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Svađa oko Lorcinih kostiju

Federico Garcia Lorca nije samo jedan od najpoznatijih i najprevođenijih španjolskih pjesnika, nego, kao homoseksualac i ljevičar, jedna od najpoznatijih žrtava Francovog režima.

Federico Garcia Lorca, arhivska fotografija iz 1936. godine

Federico Garcia Lorca, arhivska fotografija iz 1936. godine

Fašisti su Lorcu ubili u zoru 19. kolovoza 1936. godine blizu Granade. On nije umro sam. Istu sudbinu s njime su podijelila i dva sindikalca i jedan seoski učitelj. Njihovi leševi su zakopani uz cestu pored sela Viznara, tako se barem pretpostavlja. Udruge obitelji žrtava žele da se, protiv volje obitelji samoga Lorce, taj grob otvori i sa svojom molbom su se obratili sudu Baltasaru Garzónu koji se proslavio procesom protiv čileanskog diktatora Augusta Pinocheta. On je u jednom spektakularnom pravnom manevru naložio ekshumaciju mjesta gdje počivaju Lorcini posmrtni ostaci kao i ekshumaciju nekih drugih masovnih grobnica. Kaznena komora posebnog suda Audiencia Nacional stavila je u hitnom postupku tu odluku na led, na što se rasplamsao pravi mali pravni rat. Lorcina obitelj, naime, ne želi ekshumaciju jer se boji da bi se mogla pretvoriti u nekontrolirani medijski spektakl. U međuvremenu je Garzón, kako javljaju španjolski mediji, odustao od istrage frankističkih zločina, a na zahtjev Državnog odvjetništva koje mu je osporilo pravosudnu kompetenciju. U službenom priopćenju ipak je pozvao pokrajinske sudove da nastave istragu i otkopavanje masovnih grobnica.

Deset godina borbe za ekshumaciju

Unuk Francisca Galadija, jednog od ubijenih zajedno s Lorcom, se pak već deset godina bori da se to dogodi jer se u njegovoj obitelji, kaže, nikada o tom zločinu nije moglo pričati. On sam je tek s 20 godina doznao što se zapravo dogodilo. Njegova majka, priča, ni danas ne može gledati na televiziji priloge ili emisije na tu temu. Ona se odmah ukoči od straha. Galadi želi da se kosti njegovog djeda dostojno pokopaju. Njegova borba za ekshumaciju činila se uzaludnom sve dok se nije obratio sucu Garzonu. No, ovaj glasoviti "supersudac" se smatrao nadležnim za proces protiv Francove ideologije i prviremeno je probudio nadu kod Galadija i ostale rodbine žrtava da će ekshumacije ipak biti provedene. Taj pravni manevar podijelio je Španjolsku.

"Evo, tu sam pokopao Lorcu"

Na ovom mjestu navodno leže Lorcine kosti

Na ovom mjestu navodno leže Lorcine kosti

Garzón je naložio ekshumaciju 19 masovnih grobnica, među kojima i one u kojoj su, kako se pretpostavlja, kosti slavnog pjesnika. Lorcina obitelj i dalje je protiv toga, ali će, kako kako kaže pjesnikova pranećakinja Laura Garcia Lorca koja govori u ime cijele obitelji, prihvatiti sudsku odluku. "Mi ne želimo nikakav spor s obiteljima drugih žrtava koje žele da se posmrtni ostaci njihove rodbine ekshumiraju. Za nas je, međutim, to mjesto zločina groblje, mjesto sjećanja na strašne zločine fašista i željeli bismo da se to mjesto ostavi u miru", rekla je.

Pranećkinja slavnog pjesnika Laura García Lorca

Pranećkinja slavnog pjesnika Laura García Lorca

Još uvijek nije izvjesno je li kosti Lorce i ostalih ubijenih s njim doista leže tamo gdje se pretpostavlja, pod maslinama kod jedne okuke na cesti pored sela Viznara. Na to mjesto je ukazao tadašnji grobar zvan "Manolo komunist" kada je na njega 60-etih godina došao s povjesničarom Ianom Gibsonom. "Evo, tu sam pokopao Lorcu, Galinda i Galadija", rekao je. Gibson ga je pitao: "Jeste li sigurni?", a on mu je odgovorio da jest.

Gdje zapravo leže Lorcine kosti?

Caracoloar - mjesto koje izgleda gotovo identično kao ono koje se smatra Lorcinim grobom

Caracoloar - mjesto koje izgleda gotovo identično kao ono koje se smatra Lorcinim grobom

Mnogi povjesničari i aktivisti poput člana građanskog pokreta "Obnova povijesnog sjećanja" Francisca Viguerasa smatraju da svjedok možda griješi. On upućuje da postoji jedno drugo mjesto koje izgleda gotovo isto - ista okuka, ista stabla maslina. Sigurno je, međutim, da četvorica ubijenih tog ljetnog dana 1936. nisu u jednoj od masovnih grobnica poput one obližnje gdje je pokopano 2.000 leševa strijeljanih pristaša republike. Zagonetku oko mjesta gdje počivaju Lorcine kosti trebao bi riješiti antropolog Miguel Bottela sa sveučilišta u Granadi. On je otvorio već veliki broj masovnih grobnica u Latinskoj Americi i otkriva grobove uz pomoć jednog posebnog radara. Taj uređaj pokazuje gdje je bila pomicana zemlja. No, mnogi stanovnici Viznara nisu sretni što će se oko njihovog sela kopati po prošlosti. Oni bi da se o njoj i dalje šuti. Kao što je to dugo bio slučaj u čitavoj Španjolskoj.