1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Susreti za bolje hrvatsko-njemačke gospodarske odnose

Uoči posjeta njemačkog vicekancelara ovog tjedna, razgovarali smo s hrvatskim industrijskim menadžerima koji poručuju da domaće vlasti moraju značajno unaprijediti proizvodnju, ako računaju s njemačkim investicijama.

Demonstranten vor der neuen Bank, gabaut auf dem Platz der alten Fabrik NIK Naprijed Copyright: DW/Igor Lasic Zagreb, November 2012

Kroatien Haupstadt Zagreb Stadtteil Pescenica Neue Bank

Hrvatsko-njemački gospodarski forum koji se obog tjedna održava u sjedištu Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, prvenstveno bi trebao biti određen specifičnim kontekstom iz podnaslova skupa – „Na pragu članstva u Europskoj uniji“. Sudionici događaja koji se inače nadovezuje na posjet njemačkog vicekancelara i ministra gospodarstva Philippa Röslera hrvatskoj vladi, dakle, pozabavit će se utvrđivanjem dosad realizirane ekonomske suradnje između dviju država, te iskušenjima koja ih ubrzo očekuju kad Hrvatska uđe u Uniju.

Philipp Rösler

Njemački vicekancelar i ministar gospodarstva Philipp Rösler dolazi ovog tjedna u Zagreb

Njemačka za Hrvatsku predstavlja strateškog partnera, kao treći najveći investitor – nakon Austrije i Nizozemske – kroz posljednja dva desetljeća, s preko tri milijarde eura izravnih ulaganja. Hrvatska je, nažalost, za Njemačku i dalje u prvom redu tržište, pa tako izgleda i međusobna trgovinska bilanca u 2012. godini, s oko 2,68 milijardi dolara uvoza iz Njemačke i 1,27 milijardi dolara izvoza u tu zemlju. Njemačka prednjači s automobilima i lijekovima, mada znatno manje negoli otprije krizne 2008. godine, dok Hrvatska proizvodi izoliranu žicu i, kako se navodi u službenim statistikama, „sjedala, uključujući ona koja se pretvaraju u ležajeve“.

Antiproizvodna monetarna politika

Turizam je, dakako, u tom odnosu hrvatski udarni adut, a upravo su Nijemci - s udjelom od 24,2 posto u 2012. godini – i dalje glavni gosti u Hrvatskoj. Lani ih je tako gostovalo oko milijun i 850 tisuća, no upadljivim problemom mimo toga svijetlog ekonomskog aspekta ostaje manjak industrijske proizvodnje u Hrvatskoj. Posljedično, izostaju i obimnije njemačke investicije, kakve dugi niz godina neizostavno priziva svaki hrvatski političar. Veliko pitanje uoči foruma zato glasi: hoće li država popraviti okolnosti za unapređenje proizvodnje, a koje bi konačno privukle (i) veći broj njemačkih industrijalaca.

Vladimir Ferdelji

Vladimir Ferdelji

Vladimir Ferdelji, poznati menadžer iz elektrotehničke industrije, bio je sudionikom više Hrvatsko-njemačkih foruma, ali se ne nada da će se ovom prilikom nešto suštinski promijeniti. Forume smatra dobrom prilikom za poboljšavanje suradnje, no s hrvatske strane ostaje, po njegovu mišljenju, obaveza da se mimo toga poduzme nešto doista presudno. „Nema tu puno filozofije: Hrvatska već 20 godina vodi antiindustrijsku monetarnu politiku. Stabilni tečaj kune uništava proizvođače, odnosno izvoznike, a pogoduje uvoznicima i trgovcima“, rekao je Ferdelji za Deutsche Welle.

Uz takve nepogodnosti, logično je da industrijalci, ne samo njemački, još uvijek u velikoj mjeri zaobilaze Hrvatsku. Bez obzira na pojedine optimistične primjere kao što su Siemens, Bayer, ThyssenKrupp ili Schott. Ako se pogubnoj, od velikih privatnih banaka dirigiranoj monetarnoj politici, pribroji i glomazan te inertan hrvatski državni aparat, upotpunjena je ekonomsko-politička slika o kojoj govori Ferdelji. Ali, on svejedno ne propušta istaknuti neke hrvatske prednosti koje bi se morale iskoristiti, dok sasvim ne iščeznu.

Zoran Uranjek

Zoran Uranjek

Znanje koje iščezava

Hrvatska, naime, još uvijek raspolaže kvalificiranim industrijskim radništvom, kao i bogatom tradicijom u raznim proizvodnim granama. O sličnim momentima rekao nam je ponešto i Zoran Uranjek, jedan od najavljenih govornika na predstojećem forumu. Uranjek je inače hrvatski šef jednog veoma uspješnog, novijeg industrijskog projekta: tvornice njemačkog strojograditelja Harburg Freudenberger u Belišću. Posrijedi je prvenstveno izrada strojeva za proizvodnju auto-guma, po čemu je ova kompanija najjača u svijetu.

„U našem je primjeru riječ o obnovi na temeljima nekadašnje industrije, čime je iskorišteno preostalo znanje koje u Hrvatskoj polako nestaje. Mi smo nacija koja još ima to znanje, ali bi se morali prema njemu postaviti odgovornije“, mišljenja je Zoran Uranjek. U tom smislu, on podsjeća da Hrvatska mora pronaći optimalan položaj između razvijenijeg Zapada i proizvodno jeftinijeg Istoka, igrajući na kartu tradicije i tehnološke osnove koju valja početi sustavnije njegovati. A tu opet dolazimo do uloge države i strateških ekonomsko-političkih poteza koji i dalje izostaju.

Preporuka uredništva