1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Susreti u banjalučkoj "Školi demokracije"

Studenti iz Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine pohađaju u Banja Luci "Školu demokracije". Ovaj projekt pokrenula je Zaklada Freidrich-Ebert. Cilj je da se mladi povežu i počnu graditi novo socijalno bogatstvo.

Škola demokracije

Škola demokracije

„Različitost je prednost, a ne mana, ona nas treba spojiti i obogatiti“, poručili su studenti iz Podgorice, Željka Ćetković i Vladimir Vučković. Pored toga što su polaznici, oni su i predavači na ovogodišnjoj "Školi demokracije", gdje predstavljaju dokumentarni film „Europa u mom gradu“ u produkciji Centra za građansko obrazovanje Crna Gora.

 „Obrazovanje je od presudnog značaja, posebno za mlade. Samo kroz demokratizaciju možemo prebroditi razlike i srušiti prepreke. Odlično je što se mi iz različitih etničkih zajednica srećemo, razgovaramo i pronalazimo rješenja za iste probleme“, kaže Vučković koji uskoro završava master studij iz političkih nauka. „I dalje prolazimo kroz proces demokratske tranzicije iako je on formalno završen. Neophodno je da građani dobiju prave informacije, da budu upućeni, osviješteni pojedinci i birači. Moramo još mnogo učiti o demokratskim vrijednostima i principima, samo tako se mogu izbjeći sukobi“, smatra Ćetković.

Sukobi se mogu spriječiti

Njemačka Zaklada Friedrich Ebert (tijesno povezana sa Socijaldemokratskom strankom Njemačke), Centar za međunarodne odnose Banja Luka i Centar za međunarodne studije Zagreb već tradicionalno organiziraju "Školu demokracije", koju pohađaju studenti iz Zagreba, Podgorice, Tuzle i Banja Luke.

 „Kada smo počeli prije 12 godina s ovim projektom bilo je jako teško. Dešavalo se to da mladi sa strahom dolaze u Banja Luku. Strahovali su za svoju sigurnost. Čim su se zbližili postalo im je jasno koliko toga imaju zajedničkog, slušaju istu glazbu, isto se oblače, isto razmišljaju... Danas ovdje imamo aktivne mlade ljude koji su spremni kritizirati sebe i svoju stranu a ne samo onog drugog. Pomak je očigledan, ali još mnogo posla je pred nama“, kaže koordinatorica Zaklade Friedrich Ebert u Banja Luci Tanja Topić.

Siniša Tatalović

Siniša Tatalović

Jedan od predavača je profesor Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba Siniša Tatalović. Tema kojom se on bavi jest multietničnost i prevencija etničkih sukoba. „Pokušao sam studentima objasniti kako su sve europske zemlje složene u etničkom smislu, ne samo naše. Pored većinskog naroda u tim državama žive i pripadnici manjina. Naravno da je moguće spriječiti etničke sukobe“. Tatalović smatra da se razlike koje postoje u bosanskohercegovačkom društvu ne smiju zanemariti i prepustiti slučaju. „Ako kroz političke institucije i zakone uskladite interese većine i manjine izbjegli ste sukobe. Ključno je omogućiti prava manjinama kako bi sačuvale svoj identitet“.

Dijalogom do rješenja

Jedan od ciljeva ovakvih susreta jest i taj da mladi nauče razvijati demokratsku raspravu i kroz nju braniti svoja stajališta. Studentica politologije iz Zagreba Ivona Radić kaže kako je tijekom dosadašnjeg studija imala jako malo prakse. Ovu priliku nije htjela propustiti: „O tomu učimo na fakultetu a ovdje vidimo kako konstruktivni razgovor funkcionira u praksi. Možemo čuti razmišljanja vršnjaka, suprotstavljati gledišta i doći do nekih zajedničkih zaključaka“.

Ivona je upoznata sa situacijom u BiH, vjeruje da se problemi mogu riješiti iako su brojni. „U Hrvatskoj nemamo entitete pa se opet ne možemo dogovoriti, u BiH je situacija dosta kompliciranija“.

S istog fakulteta dolazi i Nani Klepo, kaže da je socijalnu pravednost moguće postići jedino kroz upoznavanje i dijalog. „Drago mi je što smo došli vidjeti kako mladi žive u našem okruženju. Ovakva iskustva nažalost mnogi nemaju. Ne znam kada će mladi s drugih fakulteta imati ovakvu mogućnost“.

Polaznice iz Zagreba: Nani Klepo i Ivona Radić

Polaznice iz Zagreba: Nani Klepo i Ivona Radić

Komunikacija je oruđe i oružje za rješavanje kriznih situacija, a ključnu ulogu ima politički govor, kaže Đorđe Tomić iz Centra za međunarodne odnose Banja Luka i asistent na Fakultetu političkih znanosti. Ističe kako bosanskohercegovački političari govore u metaforama koje ništa ne znače.

„Njihove rečenice su visoko simbolične, nema sadržaja koji stoji iza tih apstraktnih riječi. Fraze kao što su 'evropski put' ili 'kucanje na vrata EU', nemaju nikakvo značenje u realnom životu“. Stvarni opipljivi problemi po njegovom mišljenju trebaju biti dio političkog govora, a Tomićev zadatak jest da na to ukaže polaznicima "Škole demokracije".

Dominira etnički identitet

Veliki problem na našim prostorima jeste pitanje identiteta, dominira samo jedan a to je etnički identitet, poručuje psiholog i kolumnist Srđan Puhalo, još jedan od predavača. „Ako život svedemo na etnički identitet strašno smo osiromašeni. Biti 24 sata Bošnjak, Srbin ili Hrvat je naporno i uzaludno. Kada ste s obitelji trebate biti roditelj, u društvu ste prijatelj itd. Činjenica je da se u BiH sve svelo na etnički identitet. To onemogućava da mnoge demokratske vrijednosti dođu do izražaja. Ako i znamo nešto o demokraciji to ne znači da živimo demokraciju“.

Ovogodišnja "Škola demokracije" se održava od 13. do 16. svibnja u Banja Luci. Cilj je okupiti mlade ljude s prostora zapadnog Balkana kako bi se dao doprinos razbijanju stereotipa i predrasuda koji su prisutni na ovim prostorima.Aleksandra

Preporuka uredništva