1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Susret predsjednika država i vlada EU-a

Proljetni vrhunski susret EU-a zbog terorizma promijenio dnevni red.

default

Prva tema summita je terorizam. Kao i prošle godine rat u Iraku ponovno je jedna neplanirana tema – terorizam - zasjenila proljetni sastanak na vrhu koji je tradicionalno posvećen gospodarskim temama. Nedavni madridski teroristički napadi prisilili su Europsku Uniju na poduzimanje daljnjih akcija. Tako su prošloga petka ministri unutarnjih poslova i pravosuđa sastavili paket mjera u svrhu obrane i spriječavanja terorističkih napada o kojem će danas i sutra odlučivati Europsko vijeće.

Ključni izazov je kako pojačati postojeće mjere suradnje tajnih službi kao i policijske istrage bez stvaranja nove birokracije. Europska Unija je 21. rujna, 2001. samo deset dana nakon terorističkih atentata u SAD-u usvojila Europski akcijski plan za borbu protiv terorizma. Međutim, u akcijskom planu ostalo je još uvijek nekoliko otvorenih pitanja. Tako primjerice nisu sve države članice (Njemačka, Italija, Austrija, Grčka i Nizozemska) usvojile europski uhidbeni nalog.

Problemi postoje još uvijek i oko definicije terorizma, jer tri države još uvijek to nisu učinile kao što nisu niti prilagodile svoje nacionalno zakonodavstvo u kojem se treba odrediti minimalna kazna za terorističke zločine. Nadalje 11 država još uvijek nije uskladilo svoje zakone o komunikaciji sa ostalim članicama i nadglednje bankovnih računa. Osim toga i Europol do sada sa svojih 350 suradnika i godišnjim proračunom od 52 milijuna eura nije učinio mnogo. Europol nije uspio ukloniti tradicionalne prepreke u razmjeni podataka između tajnih službi a unutar Europe Unije postoje 34 takve službe.

U novom paketu mjera borbe protiv terorizma ističe se klauzula o solidarnosti među članicama u slučaju terorističkih napada koja uključuje sve oblike pomoći. Očekuje se imenovanje osobe koja će koordinirati borbu protiv terorizma i koja će usko surađivati s visokim predstavnikom za europsku sigurnost i vanjsku politiku Javierom Solanom.

Pod okriljem koordinatora za borbu protiv terorizma nalazio bi se mehanizam razmjene informacija na razini tajnih službi i pravosudnih organa. Nadalje traži se proširenje postojeće baze podataka o teroristima i terorističkim skupinama na sve one osobe i grupacije protiv kojih se vodi istražni postupak. Europska Unija je od 11. rujna 2001. godine zamrznula bankovne račune na kojima se nalazilo ukupno 1,65 milijardi eura za koje se sumnjalo da su izvor financiranja terorističkih skupina.

Sve navedene mjere na koncu dobar su europski pristup suzbijanja terorizma na papiru. Ostaje otvoreno pitanje koliko će prijedlozi i paket mjera protiv terorizma zaživjeti unutar Europske Unije i nadići različite pristupe članica. Politika protiv terorizma u Europi neophodna je i traži ne samo nove incijative već konkretne akcije na terenu. (Alen Legović)