1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

Suradnja Europola i Eurojusta jos uvijek ne tece glatko

Europska suradnja protiv medjunarosnog terorizma vazan je, ali i kompleksan zadatak. Drzavni odvjetnici, policija i strucnjaci za sigurnost iz razlicitih zemalja Europske unije vec nekoliko godina suradjuju u sredisnjim vlastima Europol i Eurojust, a takodjer i s novim europskim povjerenikom za terorizam

Sredstva za borbu protiv medjunarodnog terorizma zapravo su tu. Europa bi ih samo morala bolje koristiti. Od 1999. europska policija Europol u Den Haagu prikuplja informacije i podatke o osumnjicenim medjunarodnim zlocincima. Od 2001. Eurojust povezuje posrednike, istrazne suce i drzavne odvjetnike iz razlicitih zemalja EU-a, u cilju efikasnijeg rjesavanja slucajeva koje prelaze granice jedne zemlje. Ipak, obje organizacije imaju velik problem: « Mi smo jako ovisni o drzavama clanicama. One najvise pridonasaju radu Europola. «- kaze zamjenik direktora Europola Jens Henrik Hoejbjerg. Informacije se proslijedjuju Den Haagu samo ako to dozvole policija, tajne sluzbe i drzavno odvjetnistvo u pojedinacnim zemljama Europske unije. To vrijedi i za Eurojust. Doduse, svaka zemlja stvalja na raspolaganje jednog od svojih drzavnih odvjetnika, sudaca ili policijskih sluzbenika, koji zajedno cine jezgru europskih pravosudnih vlasti. No, to ne znaci da sva ministarsvta unutarnjih poslova i ministarstva pravosudja spremno suradjuju.

Cak i izmedju samog Europola i Eurojusta suradnja ne tece glatko. Tri godine nakon osnivanja Eurojusta, oni su jos uvijek na pocetku razmjena informacija. Jens Henrik Hoejberg je optimistican.» Eurojust ce biti ubuduce za Europol vrlo vazan partner. Upravo smo potpisali jedan ugovor: sada mozemo razmijenjivati i informacije vezane uz osobe. Mislim da kada nam u buducnosti podje za rukom razviti suradnju izmedju Europola i Eurojusta, da cemo postati vrlo jak savez u borbi protiv zlocina.»

No djela slijede za rijecima cesto kad je vec prekasno. Nakon teroristickih napada u Madridu, od 11. ozujka prosle godine, Europska je unija zakljucila niz mjera protiv terorizma, a medju ostalim imenovala je i koordinatora protiv terora Nizozemca Grijsa de Vrijsa. On bi u svojoj sluzbi trebao npr. brinuti o tome da se Europska unija

savjetuje s ostalim zemljama, kako bi se intenzivirala suradnja Europola i Eurojusta. Michael Kennedy, predsjednik Eurojusta ne strahuje od gubitka moci, naprotiv: «Mislim da je to jako korisno. Meni, predsjedniku Eurojusta to pruza priliku govoriti s nekim iz predsjednistva Europske Unije i ministarskog Vijeca. To su naime ljudi koji snose odgovornost za to da se zakoni ne samo usvajaju, vec i provode u zemljama clanicama. «

Europol, Eurojust i koordinator protiv terora, svi trojica trebali bi prije svega ciniti jedno: koordinirati. No, to nailazi na kritiku, pa i kod Christiana de Valkeneera. On je savjetnik i bivsi istrazni sudac na apelacijskom sudu u Bruesselu. Tamo je pratio i procese protiv osumnjicenih terorista. «Kada morate posredovati u nekom slucaju u tri razlicite zemlje, tada koordiniranje ne znaci mnogo. Naravno da se medjusobno mora razgovarati. To je jasno. No, u odredjenom trenutku se mora moci poceti s donosenjem odluka. Npr. odluciti: pocinjemo s pretresima kuca ili slicno – i to istovremeno u sve tri zemlje.»

Tjesnju suradnju unutar Europske Unije - to zahtijevaju mnogi koji promatraju borbu Europe protiv medjunarodnog terorizma. Christian de Valkeneer ide jos dalje. On se zalaze za posltojanje pravih institucija sposobnih za pregovore: «Mislim na zajednicku europsku policiju, zajednicko europsko sudiste, koje je kompetentno u ophodjenju s teroristickim nedjelima. To je jedini efikasan put.»

Jedan od primjera za to je eurropska naredba za hapsenjem. Od srpnja 2004. ona omogucava da se kazneno progonjeni koji se zadrzavaju u nekoj drugoj zemlji Europske Unije brze prebace u zemlju u kojoj su optuzeni.