1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Super-bakterija koja jede plastiku

Postoji puno ideja kako bi se more moglo očistiti od plastičnog smeća. Ali sad konačno postoji i realna nada da bi se to moglo napraviti. Riječ je o jednoj bakteriji koja najviše voli jesti plastične boce.

Ideonella sakaiensis 201-F6, tako se zove bakterija o kojoj su prvi put pisali japanski istraživači u stručnom listu "Science".

Do sada su bile poznate samo gljive koje razgrađuju plastiku. Ali te bakterije očito imaju dva enzima, pomoću kojih razgrađuju plastiku PET (polietilen tereftalat), tvrde istraživači iz tima Shosukea Yoshide iz instituta Kyoto Institute of Technology.

Potraga za bakterijom

A do te su spoznaje došli tako da su iz jednog postrojenja za recikliranje plastičnih boca uzeli 250 uzoraka, na primjer tla, otpadnih voda i blata. Te su uzorke istražili u laboratoriju kako bi saznali ima li u njima mikroorganizama koji su u stanju razgraditi tanki sloj PET-a. I u jednom su uzorku pronašli bakteriju koju su nazvali Ideonella sakaiensis 201-F6.

U daljnjim istraživanjima se pokazalo da se ta bakterija ne nalazi samo u tekućini, već i u samoj plastici. Ćelije su međusobno bile povezane preko malih „privitaka“, tako su se i održavale na površini plastike.

To je trajalo 60 tjedana, pri konstantnoj temperaturi od 30 stupnjeva Celzijevih, sve dok bakterije nisu u potpunosti pojele PET. Znanstvenici su identificirali dva enzima koji su odgovorni za taj proces: jedan od njih plastiku pretvara u jedan među-proizvod, a drugi taj među-proizvod dalje obrađuje, sve dok na koncu ne preostanu tereftalne kiseline i glikol. Oni nisu otrovni za okoliš, naglašavaju znanstvenici.

Relativno spor proces

Hoće li se bakterije jednoga dana moći upotrijebiti za uklanjanje plastike iz okoliša? Za sada izgleda da to ipak neće biti moguće.

"Proces razgradnje je relativno spor“, smatra Uwe Bornscheuer sa Sveučilišta u Greifswaldu u jednom komentaru spomenute studije. 60 tjedana za tako tanak sloj plastike je jednostavno predugo u usporedbi s onim što bi se trebalo ukloniti, na primjer iz mora.

Godišnje se proizvede oko 300 milijuna tona plastike. 56 milijuna do toga je PET (podaci za 2013. godinu). Od toga se samo manji dio reciklira. Veliki dio ostane dugo u prirodi, gdje razgradnja traje jako, jako dugo. Razgradnja samo jedne jedine plastične boce potraje 450 godina, tvrdi Savezni ured za zaštitu okoliša.

Svejedno Bornscheuer smatra da je otkriće znanstvenika zanimljivo, posebice obzirom na recikliranje PET-a.

„Ako se može izolirati tereftalnu kiselinu i ponovno je upotrijebiti, to bi bila ogromna ušteda u proizvodnji novih polimera bez materijala koji se dobivaju na bazi nafte.”

Preporuka uredništva