1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Priroda i okoliš

Sunčeva energija kao spas

22. veljače 2018

Usred gorja Atlas u Maroku nastaje elektrana na sunčev pogon u koju mnogi stanovnici polažu velike nade.

https://p.dw.com/p/2t62E
Marokko Atlas Gebirge
Foto: picture-alliance/AP Photo/M. Elshamy

Midelt usred gorja Atlas spada među najsiromašnije regije Maroka. Nekadašnje rudarsko područje trenutno vodi bitku sa snježnim padalinama. Mnoga područja su bila danima odsječena od ostatka svijeta, škole tjednima zatvorene. Vremenske nepogode su dodatno pogodile ovaj kraj koji i inače pati od siromaštva.

Sve nade su sada usmjerene ka jednom velikom projektu elektrane na sunčani pogon koji bi trebao zaživjeti uz pomoć financijske pomoći iz Njemačke. Na početku bi elektrana trebala biti jačine 800 megawata, poput velike termoelektrane na ugljen. Ovaj kompleks bi time trebao biti još veći od svog prethodnika u južnomarokanskoj pustinji Ouarzazate. I mogao bi pomoći da se čitava regija izvuče iz dubokog siromaštva.

Surova priroda

Marokko Atlas-Gebirge
Vrhovi Atlasa u snijegu Foto: picture alliance/Ronald Wittek

Trenutno se regija bori s blatom i snijegom. Mohamed Oubnaser, nomad iz naroda Berbera, i njegova supruga Halima se mukotrpno probijaju do glavne ceste. Njihova koliba je smještena pet kilometara od glavne prometnice, na podnožju gore Atlas. Halima s prozora bez stakla miče plastičnu vreću za smeće. U maloj prostoriji nema grijanja, temperatura je oko nule. Najvažnije oruđe u kući, lopata za snijeg, stoji odmah do vrata. Ni struje ni vode nema u ovoj nastambi. Kuha se na drva koja obitelj mora donositi izdaleka. Ni vrijeme ne ide na ruku siromašnoj obitelji. „Kad sam bio dječak, bilo je manje ljudi i više šume", kaže Muhamed. Sljedeći izvor je udaljen četiri kilometara. Imaju i jedan zastarjeli mobitel no od njega baš i nema mnogo koristi ovdje gdje nema električne energije. Kada ga napune u gradu, zovu djecu koja su se raspršila na sve strane. Muhamed se ne žali, kaže da se snalazi. Jedino ga muče zima i strah da bi ovce i koze mogle ostati bez hrane.

Ni u jabukama nema spasa

Ain Beni Mathar Marokko Solarkraftwerk Oujda
Solarna elektrana u marokanskoj pustinjiFoto: Getty Images/A.Senna

Omar, jedan nadničar iz okolice grada Tounfitea, objašnjava kako se ponekad dogodi da su danima odsječeni od ostatka svijeta. Tada je kritično i za stoku jer je nemoguće doći do sijena. No Omar najviše očajava što nema signala za mobitel. „Što da učinimo ako netko iz obitelji nastrada", pita se. Omar stoji na rubu jednog potoka u kojem jedna žena pere rublje. Usprkos ledenim temperaturama. Na tržnici u obližnjem Tounfiteu su gumene čizme trenutno najtraženija roba. I dvostruko skuplje nego prošle godine. Midelt, koji su nekad zvali Parizom Maroka, nekad je bio središte rudarskog područja. Grad koji je odmah nakon Casablance dobio električnu energiju. To je danas administrativno središte regije u kojoj vrvi od napuštenih sela. Nakon propasti rudarstva mnogi su ovdje započeli s voćarstvom, prije svega uzgojem jabuka. No monokulture koje gutaju ogromne količine vode nisu regiji donijele prosperitet.

Budućnost u suncu

Eine Landstraße auf einer Hochebene im Mittleren Atlas
Nada u bolju infrastrukturuFoto: picture-alliance/dpa/M. Murat

Stopa nezaposlenosti je ekstremno visoka, zato ovdje svi ulažu nade u solarnu elektranu koja bi trebala biti izgrađena u susjedstvu, uglavnom uz pomoć njemačkih kredita. Već i od samog dolaska preko 2.000 tehničara koji ćei raditi na izgradnji elektrane bi trebali profitirati mnogi. Maroko trenutno ulaže u mnoge mega projekte: superbrzi vlak TGV, opera u Rabatu, najviši neboder u Africi i možda čak i Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. No elektrana u brdima se izdvaja svojom veličinom koja odgovara površini 4.000 nogometnih terena. Predsjednik vijeća gradića Midelta Hasan Haje očekuje procvat za svoj grad: klinike, škole i bolju prometna povezanost. U Rabatu se također mnogo očekuje od projekta budućnosti u Atlasu. No koliko će lokalno stanovništvo profitirati od ovog projekta ovisi i o tomu kako će se postaviti prema došljacima.

Stefan Ehlert (ARD)