1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Sunce i Zemlja - bliži se kraj našeg planeta

Sunce je naša središnja zvijezda i praktično izvor svog života na Zemlji. Zbog toga je ispočetka bilo logično promatrati eventualni kraj svijeta upravo iz «kuta gledanja» Sunca. Ili je možda bolje reći izvjesni kraj svijeta?

Tamni oblaci na horizontu - Sunce kao ubojica Zemlje?

Tamni oblaci na horizontu - Sunce kao ubojica Zemlje?

5 milijardi godina do kraja svijeta uvijek nam se učinilo umirujuće puno vremena; ono je iza sebe u ovom trenutku ostavilo tek pola svog životnog vijeka. Život na Zemlji teoretski može potrajati još pet milijardi godina – teoretski. Praktično će stvari izgledati drugačije: praktično sva viša živa bića iza sebe već imaju više od polovice svoje povijesti.

Za 500 milijuna godina će ljudska vrsta biti dijelom povijesti. Tada će samo kao sjećanje postojati još snijeg i led, prašume i močvare. Pobijedit će pustinje i Steppe. Godišnja doba će biti beznačajna, a ljeto će vladati cijelu godinu. Peter Ward sa Sveučilišta Washington u Seattlu pojašnjava: „Život na Zemlji kakvog ga mi poznajemo za 500 milijuna godina će početi izumirati. Najprije će nestati životinje. Pola njihovog „vremena“ je već za nama. Kraj je neizbježan jer će postotak ugljičnog dioksida u atmosferi pasti na razinu na kojoj biljke više neće moći vršiti fotosintezu. A bez biljaka nema životinja.“

Što se dogodilo? Od svog nastanka Sunce je uvijek bilo aktivno, znači vruće. Zemlja reagira na to trošnošću. Taj kemijski proces mijenja površinu Zemlje i pri tome iz zraka „peca“ klimatski plin CO2, kojeg vulkani već milijardama godina izbacuju iz unutrašnjosti nešeg planeta. „Upravo nam taj mehanizam koji se brinuo oko toga da temperatura na Zemlji uvijek bude relativno konstantna, sada donosi klicu propasti“, kaže Werner von Bloh sa Instituta za istraživanje klimatskih posljedica iz Potsdama. Za oko 500 milijuna godina nestaje te ravnoteže između sunca i trošnosti. Onda Sunce preuzima vodeću ulogu i život na Zemlji počinje proživljavati teška vremena. Najprije će djelovati vrućina: „Zaključujemo da će za otprilike 500 do 800 milijuna godina izumrijeti složene životne forme i to zbog previsoke temperature zraka“, napominje Werner von Bloh.

Onaj tko preživi toplotni udar, umrijet će od gladi. Topla klima će samo ubrzati proces raspadanja na Zemlji, tako da će na taj način biti prizvedena ogromna količina ugljičnog dioksida. Biljke neće moći vršiti fotosintezu. Prehrambeni lanac na Zemlji će kolabirati a održati će se samo bakterije, kako tvrdi Peter Ward iz Seattlea: „One će dobro živjeti. Bakterije mogu preživjeti čak i ako Zemlja ostane bez oceana. One bi možda mogle preživjeti sve do trenutka kada se Sunce „napuše“. Ali to za sada ne znamo.“

Za 6,5 milijardi godina, kada Sunce „potroši“ sav svoj vodik ono će sagorijevati helij – i tako će se „napuhati“ i postati „Crveni div“ koji će progutati i Zemlju. To neće dugo trajati. Helija će ubrzo nestati, Sunce će se „zgužvati“ i postati „mali bijeli patuljak od ugljičnog dioksida i kisika“ čiji će se „pepeo“ polako onda hladiti.

  • Datum 31.10.2005
  • Autor Dagmar Röhrlich
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZqE
  • Datum 31.10.2005
  • Autor Dagmar Röhrlich
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZqE