Summit od povijesne važnosti za Hrvatsku

Postajanjem Hrvatske kandidatom za članstvo u Europskoj Uniji - što je za očekivati - ovaj summit će biti dobra vijest ne samo za Hrvatsku već i za cijelu jugoistočnu Europu. Hrvatska će postati prvi novi kandidat od kako su većina dosadašnjih zemalja kandidata u petom proširenju postale članicama Europske Unije. Ukoliko se odredi i točan datum za početak pregovora koji bi po svemu sudeći trebali početi u prva tri mjeseca iduće godine, Hrvatska se može odmah dati na vrlo težak i intenzivan posao ukoliko zaista želi –kako to naglašavaju čelnici vladajuće stranke u Hrvatskoj- biti spremna za članstvo 2007. godine.

Hrvatska postaje kandidat u trenutku kada je ugled Europske Unije u osjetnom je padu nakon što je prije nepunih tjedan dana većina građana Europske Unije odbilo izaći na birališta i sudjelovati na izborima za Europski parlament. I umjesto da se sada Europska Unija predstavi složno predstavnici različitih europskih institucija neposredno pred početak summita zapleli su se o borbu oko vlasti.

Tako se francuski i njemački predstavnici Europskog vijeća zalažu da mjesto budućeg predsjednika Europske komisije preuzme sadašnji belgijski premijer Guy Verhofstadt. Tome se pak protive predstavnici nekih stranačkih klubova u Europskom parlamentu, primjerice Europska pučka stranka ali i zeleni koji otvoreno podržavaju da Prodija naslijedi luxemburški premijer Jean-Claude Juncker. Šef vlade u Luxembourgu koji je proteklog vikedna ponovno pobjedio na parlamentarnim izborima pak kaže da nije zainteresiran za tu funkciju, premda može računati na podršku velike većine šefova država i vlada.

Oko Europskog ustava na summitu je najveći faktor nestabilnosti Velika Britanija. Premijer Blair je najavio referendum o Ustavu i najavio područja gdje Britanija neće odstupiti od prava na veto, a to su porezna i unutarnja politika te pravosuđe, ali i vanjska i sigurnosna politika te područja socijalnih pitanja.

25-orica moraju postići dogovor oko načina odlučivanja “dvostrukom većinom”, a to znači da u Europskoj Uniji nije dovoljna samo većina zemalja članica već i većina stanovništva. Jasna većina bila bi 55% članica i 65% pučanstva. Osim toga načelo “jedna članica - jedan povjerenik” trebalo bi u Europskoj komisiji prestati vrijediti 2014. godine. Tada bi se broj članova Kolegija smanjio na 18 povjerenika. Zatim bi se zadržalo pravo na veto kod poreznih i financijskih pitanja, a na područjima unutarnje, vanjske, socijalne politike i pravosuđa postupno bi se prešlo na večinski način odlučivanja uz nekoliko iznimki.

I na koncu u preambuli Europskog ustava neće biti pozivanja na kršćanske korijene, što su tražile Poljska, Italiji te još pet zemalja članica. Da li će osim Hrvatske kao novog kandidata za članstvo na kraju Europska Unija dobiti i svoj Ustav ovisi koliko će ozbiljno šefovi država shvatiti poziv predsjednika Europske komisije Romana Prodija da “iskoriste povjesnu priliku ojačati Europu i učine je spremnom za budućnost”.