1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sukob unutar SDP-a šteti i Hrvatskoj

Optužbe koje je Slavko Linić iznio na račun premijera Zorana Milanovića, čini se, uništile su i ono malo preostale vjerodostojnosti vlade. Pri tome ne treba zaboraviti da ni bivši ministar financija nije nevin.

Od optimizma i ushita s kojima su građani prije dvije i pol godine dočekali garnituru Zorana Milanovića - nije ostalo ništa. Čak i oni koji su dvojili o sposobnosti vlade, ali ne i o njenim dobrim namjerama, nakon Linićevog istupa preispituju stavove. Je li premijer pokušao pogodovati svojim prijateljima i rodbini na štetu države te je li zloupotrijebio tajne službe, utvrđivat će nadležne institucije. Ono što posebno zabrinjava jest apatija u koju je hrvatsko društvo jučer dodatno potonulo.

Da je premijer možda u sukobu interesa objavili su mediji dan prije no što je bivši ministar stao pred novinare kako bi im objasnio razloge neslaganja s premijerom i povode svoje smjene. Ipak, o navodima kako je supruga premijerovog brata dobila kredit Hrvatske banke za obnovu i razvitak nije rekao ništa. Kada je riječ o ovom slučaju, treba prvo provjeriti proceduru dodjele, kaže Zorislav Antun Petrović, koordinator projekata građanske udruge „Kultura i etika“ te bivši član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. „Ako je procedura precizno definirana i ako je kredit dodijeljen na temelju uvjeta, u najgorem se slučaju radi u prividnom sukobu interesa. Ako je dodjela kredita diskrecijska odluka i ako su na nju utjecali ljudi koje imenuje premijer, potrebna je analiza jer je tada sukob interesa moguć. Pri tome ne govorim je li na nekoga vršen pritisak ili ne, već se bavim objektivnošću pri donošenju odluke o dodjeli kredita.“

Prisluškivanja i tajni dosjei

Zoran Milanović

Zoran Milanović

Ipak, Linić je iznio niz puno težih optužbi za koje komunikacijska stručnjakinja i jedna od najglasnijih Milanovićevih kritičarki Aleksandra Kolarić kaže da možda i nisu točne, ali da državne institucije o njima ne smiju šutjeti. Optužbe, naglašava, ne može ignorirati ni premijer od kojega očekuje očitovanje, kao ni Glavni odbor stranke koji se sastaje za osam dana. „Izuzetno je teška optužba koja se ne tiče korupcije, ali se tiče policije i tajnih službi. Ako je točan Linićev navod o praćenju i prisluškivanju, ako su se koristili podaci tajnih službi za obračun s njim, ako je to organizirao premijer i nije poštovana zakonska procedura – to je rušenje temelja demokracije u Hrvatskoj i to nismo vidjeli još od Ivića Pašalića. To je za društvo tri puta opasnije od toga je li netko pogodovao obitelji ili ne. Ne kažem da ovo drugo ne treba rješavati.“ Kolarić znakovito podsjeća na optužbe protiv šefa oporbe Tomislava Karamarka (HDZ) o zapošljavanju mimo zakona u jednoj od tajnih službi koju je Karamarko u to vrijeme vodio. „Podaci iz dosjea tajnih službi su se pojavili u kolumni jednog novinara Novog lista za kojeg se zna da je dnevno na telefonu s premijerom. To je bilo poput malog presedana, blago zabilježenog u javnosti koja se je tada bavila optužbama na račun Karamarka.“

Linić nije heroj

Iako je u ispitivanjima javnog mišljenja dobivao visoke ocjene, javnost će teško Linićev napad na šefa stranke i vlade doživjeti herojskim. Ne treba zaboraviti da dužnost nije preuzeo neokrznut korupcijskim aferama, a o navodnim pokušajima Milanovićevog neprimjerenog utjecanja je progovorio kasno; nakon što je smijenjen i nakon europskih izbora. Bez sumnje, obračun je vrlo osoban i u ovom trenutku njegova cijena nije bitna.

Aktivist Petrović misli da je jedino moralno ispravno o svemu progovoriti odmah, bez zadrške i bez opravdanja da se nije željelo naštetiti stranci na europskim izborima. „Ako prvi čovjek izvršne vlasti u ovoj zemlji, ili bilo kojoj drugoj zemlji, pokuša iskoristiti svoj utjecaj da bi pomogao povezanim osobama, rođacima, prijateljima, školskim kolegama, to odmah mora ići van.

Zorislav Antun Petrović

Zorislav Antun Petrović

To su stvari o kojima se ne smije šutjeti.“ Petrović naglašava da je dužnost svakog dužnosnika i državnog službenika štititi imovinu koju su im građani povjerili na upravljanje. „Tu nema rasprave treba li to kriti od javnosti.“ Iako se Linić opravdava da je spriječio sve takve pokušaje pa ih zbog toga nije prijavio nadležnim institucijama, naš sugovornik kaže da ne vidi razlog za to jer ako to radi netko iz vrha izvršne vlasti, onda on ne zaslužuje biti u toj istoj vlasti.

Aleksandra Kolarić kaže da Linić nije istupio računajući da nakon toga pred njim stoji neka velika i blistava politička karijera. „Rekla bih da je ovo vrlo vjerojatno bio pozdrav Slavka Linića s politikom, ali to ćemo još vidjeti. On nije istupio očekujući pljesak, nagradu ili odobravanje.“

Što je ostalo od ugleda Vlade i stranke?

Od ugleda Milanovića i ljudi koji ga okružuju, ako se pita našu sugovornicu, nije ostalo puno. „Smatram da je Milanović povijest koja se samo nije dogodila“, kaže i pri tome ukazuje na rečenicu političkog analitičara Dražena Lalića kako „Milanović nije ni svjestan da je politički mrtav.“ Kolarić tako optužuje Milanovića za rušenje ugleda stranke, institucija sustava i vlade, ali i za pružanje zaštite članovima stranke protiv kojih se vode sudski postupci ili istrage zbog korupcije. „Nisam to već dugo vidjela na političkim scenama, naročito kada se radi o lijevim vladama ili strankama. Ne možete imate reputaciju, ako vam građani ne vjeruju. Istraživanja pokazuju da preko 70% građana smatra da država ne ide u pravom smjeru, a 66% građana ne podržava vladu.“ Uz to, kaže Kolarić za Deutsche Welle, članstvo stranke „kuha“ što je najviše vidljivo na društvenim mrežama.

„Nažalost SDP iznutra nikada nije postao istinski demokratska stranka. Milanović je naslijedio relativno demokratsku stranku i iskoristio sve slabosti koje je u sustavu ostavio prijašnji predsjednik Račan. Pojačao ih je i iskoristio za jako autoritarno upravljanje strankom. “ Svi oni koji su iznijeli stav drugačiji od predsjednika stranke, na razne su načine eliminirani ili marginalizirani, navodi Kolarić nabrajajući cijeli niz istaknutih SDP-ovaca koji to danas nisu ili ih jednostavno nema u stranačkom životu. „Uključujući i mene koja sam izbačena zato jer sam javno izrekla da je Lex Perković nacionalno štetan. Ljudi sasvim jasno vide da ako dignu glavu i ako imaju svoj politički stav da će odletjeti.“

„Svaka vlast kvari“

Josip Perković

Afera Perković naškodila SDP-u

U scenarij da će Vlada do kraja mandata provesti nepopularne, ali potrebne mjere, kako bi relativno umivenog obraza mjesto prepustila HDZ-u Kolarić ne vjeruje. Misli da vlada nema legitimitet i teško da će povući konkretne i dobre poteze ili izgraditi novu nadu. Kaže, premijera njegov posao ne zanima, ali postoji mogućnost za spašavanje SDP-a i preokretanje trendova u društvu i gospodarstvu. „To nisu izvanredni izbori, jer je većina u parlamentu stabilna. To je smjena mandatara, mudro definiranje novog i raspisivanje novih izbora za stranačko vodstvo. To bi dalo zamah i probudilo optimizam u Hrvatskoj i donijelo značajan psihološki optimizam u gospodarstvo.“

Čini se da ni Kolarić ne misli, kao ni politički analitičari s kojima smo ranije razgovarali, da SDP u ovom trenutku ima unutarnjih kapaciteta za potrebne promjene pa kao negativnu stvar navodi i da su šefovi regionalnih stranačkih organizacija počeli birati strane. „Oni uopće ne shvaćaju da se ovdje ne radi o sukobu dvoje ljudi. Krivci za uništavanje stranke i države su i ljudi iz Predsjedništva koji bespogovorno izvršavaju sve Milanovićeve naloge. Oni su suodgovorni. To su ujedno i ministri u vladi. Jasno je da se to rastakanje stranačkog tkiva preljeva i na državu.“

I zaista, ako pitate hrvatske građane, većina će ih reći kako su svi političari isti te da se na izbore uopće ne isplati izaći jer prije ili kasnije svi postanu prljavi. „Svaka vlast kvari i to je jako teško izbjeći“, zaključuje Petrović. „Najnovije afere su štetne kako za SDP, tako i za državu u cjelini jer stvarno će teško nakon ovoga bilo tko imati povjerenje u državne institucije. Povjerenje je strašno urušeno i nadam se da će se poduzeti neki koraci kako bi se to promijenilo. Bez povjerenja ništa ne može funkcionirati, a ponajmanje tijela javne vlasti.“

Preporuka uredništva