Sukob Moskve i Vijeća Europe zabrinjava građane

Pogoršanje odnosa između Moskve i Vijeća Europe moglo bi negativno utjecati i na suradnju Rusije s drugim strukturama te organizacije, upozoravaju ruski aktivisti za ljudska prava. To se osobito odnosi na Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. On je mjerodavan za sve članice Vijeća Europe, koje su ratificirale europsku konvenciju o ljudskim pravima.

Zbog ukrajinske krize Parlamentarna skupština Vijeća Europe je u četvrtak (10.4.) ruskim zastupnicima privremeno oduzela pravo glasa. U raspravi je aneksija Krima oštro osuđena kao kršenje međunarodnog prava. Sankcija je na snazi do kraja godine. Zahtjev da se 18 ruskih zastupnika potpuno isključi nije prihvaćen.

Mnogi Rusi traže pomoć u Strasbourgu

Upravo iz Rusije dolazi najviše tužbi Europskom sudu za ljudska prava. "Ruski građani podnesu godišnje oko 40..000 tužbi. To je tužna statistika", kaže Valentin Mojsejev iz Centra za međunarodnu pravnu pomoć u razgovoru za Deutsche Welle. Odvjetnici te organizacije za ljuska prava zastupaju žrtve kršenja ljudskih prava pred međunarodnim institucijama, pa tako i na Europskom sudu za ljudska prava.

Prema navodima Mojsejeva odvjetnici se najčešće moraju baviti slučajevima koji se odnose na 3. članak Europske konvencije o ljudskim pravima. Tu se govori o zaštiti građana od mučenja i policijske samovolje. Velik broj Rusa žali se i na nekorektne sudske postupke.

Uspješna tužba ruskih umirovljenika

Odvjetnica moskovskog Helsinškog odbora Irina Sergejeva ukazuje i na brojne slučajeve u kojima ruske vlasti ne ispunjavaju svoje obveze, primjerice kod stavljanja na raspolaganje stanova za pripadnike vojske ili kod isplate mirovina.

Sergejeva govori o uspješnim tužbama. Ruski umirovljenici su se žalili zato što im nije isplaćena puna mirovina, tako da nisu mogli platiti ni režije za vlastite stanove. U tim slučajevima, kaže Sergejeva, ruski sudovi su bili na strani vlade. Tek nakon obraćanja Europskom sudu za ljudska prava umirovljenici su ostvarili svoja prava.

Nepotpuna provedba presuda

Ali, u Rusiji ima problema s provedbom presuda iz Strasbourga. Valentin Mojsejev iz Centra za međunarodnu pravnu pomoć kaže da ruske vlasti, istina, plaćaju obeštećenja, ali ne uklanjaju uzroke za podnošenje tužbi. "Stječe se dojam da se ruske vlasti žele iskupiti plaćanjem obeštećenja", kaže odvjetnica Irina Sergejeva.

Unatoč tim poteškoćama, Europski sud za ljudska prava je ljudima u Rusiji jako važan, kažu stručnjaci. On pomaže u izgradnji pravne države u Rusiji,kaže Mojsejev. Jer, njegova je zadaća i ukazivanje na nedostatke u pravnom sustavu jedne države.

Rusima ne oduzimati nadu

Aktivisti za ljudska prava računaju da bi zbog pogoršanja odnosa Rusije i vijeća Europe najviše štete mogli imati upravo građani. Za one koji su se obraćali Europskom sudu to je bila posljednja nada u pravdu, kaže Irina Sergejeva. Tu nadu se ljudima ne smije oduzeti, kaže ona.

Predsjednica moskovskog Helsinškog odbora Ljudmila Aleksejeva je uvjerena: Ukoliko bi suradnja Rusije i europskih institucija kao što je Vijeće Europe bila prekinuta Rusi bi izgubili nadu da će njihova zemlja postati ravnopravan dio Europe. "Rusija se Europi može približiti samo ako ostane članica Vijeća Europe", kaže ova aktivistica za ljudska prava.