1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Sudskim tužbama protiv velikih projekata

Skoro ne postoji veliki građevinski projekt na kojeg se građani ne žale, zbog čega je, prema ulagačima, navodno ugrožen razvoj Njemačke. Mnogi nužni projekti odgođeni su ili se uopće više ne spominju.

Gegner des Bahnprojekts Stuttgart 21 demonstrieren am Montagabend (09.08.2010) in Stuttgart vor dem vom Abriss bedrohten Seitenflügel des Hauptbahnhofs. Am Nordflügel beginnen nach Plänen der Bahn schon bald die Abrissarbeiten. In den vergangenen Wochen sind die Proteste gegen das Bauprojekt stärker geworden. Kritikern ist das Vorhaben vor allem wegen der Kosten ein Dorn im Auge. Diese werden derzeit auf 4,1 Milliarden Euro geschätzt. Foto: Uwe Anspach dpa/lsw +++(c) dpa - Bildfunk+++

Protest Stuttgart 21

U Müncehnu je zahvaljujući građanskoj inicijativi spriječena izgradnja dodatne piste za uzlijetanje. Termoelektrana na ugljen u Dattelnu trebala je postati najmoćnija elektrana u čitavoj Europi te opskrbljivati energijom više gradova. Međutim, lokalni stanovnici su sudskom tužbom zaustavili projekt. Ista sudbina prijeti i golemoj pumpnoj hidroakumulacijskoj elektrani u južnom Schwarzwaldu.

Građani koji su protiv izgradnje treće piste na minhenskom aerodromu proslavljaju

Građani koji su protiv izgradnje treće uzletne staze na minhenskom aerodromu slave pobjedu

Iako većina stanovništva podupire veliki obrat u energetskoj politici, mjesni se građani bune zato što se boje da će akumulacijska elektrana uništavati okoliš. Slični prosvjedi i sudski postupci vode se i protiv planiranih projekata izgradnje željeznica i autocesta, protiv dalekovoda i industrijskih pogona. Savezna industrijska komora na takvo se stanje tuži već godinama.

Njemačka živi od zaliha

Činjenica je da državne investicije neprekidno opadaju još od 1992. godine. S manje od deset milijardi eura čine tek djelić godišnjih prihoda od poreza koji iznose oko 600 milijardi eura. Postojeće ceste propadaju, nove i važne poveznice se ne grade. U proteklih deset godina njemačka se željeznička mreža smanjila za gotovo osam posto. Pri tom se promet robe – što znači i potrebu za brzim vezama – snažno povećava. „Preko 30 posto gospodarstvenika iz industrije, logistike i trgovine smatraju se danas pogođenim“, odlučno tvrdi Stefan Kooths.

Ekonomist s Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu u ovoj situaciji nema prigovora na najmlađu studiju tvrtke za savjetovanje poduzetnika „Ernst & Young“. Prema studiji, u očima međunarodnih ulagača Njemačka uživa visoki ugled. „U usporedbi s međunarodnom situacijom to je, doduše, istina, ali sve više živimo od zaliha“, pojašnjava Kooths. Gradi se i ostvaruje premalo infrastrukture, koja će u budućnosti biti prijeko potrebna, prigovara. Mnogi drugi stručnjaci suglasni su s njim, na primjer Günter Krings, predsjednik parlamentarnog Vijeća za održivi razvoj, koji je šokiran izvješćima o stanju vodovoda u seoskim područjima. Naime, kako odvod kanalizacije više ne funkcionira ispravno, gomilaju se štetne bakterije.

Mitski građanski protesti

Termoelektrana u Dattelnu

Termoelektrana u Dattelnu

Navode da su za oronulu infrastrukturu krivi brojni građanski protesti usmjereni protiv građevinskih projekata, profesor Andreas Knie naziva – potpunim glupostima. Osnivač Inovacijskog centra za mobilnost i društvenu promjenu znanstveno se posvetio tom pitanju. „Danas nema više protesta nego ranije". Isto tako nije istina da se investitori daju tim prosvjedima preplašiti. „Nema niti jedne naznake da se investitori povlače zato što sve traje predugo i postoji previše prosvjeda građana“.

U stvari, miješanje građana u velike građevinske projekte čini se kao dobrobit za čitavo društvo. U slučaju planiranog 380-kilovatnog dalekovoda kroz istočnu Njemačku znanstvenici i ekonomisti prihvatili su kritike upućene od strane građana – naime, ispostavilo se da dalekovod nije ni nužan, niti ekonomski održiv. Mostovi i nove dionice autocesta iz gledišta građana koji prosvjeduju, razotkrivaju se kao besmisleni troškovi političara željnih prestiža. Ljudi iz struke slažu se s građanima, na primjer u tomu da bi neke od otprilike trideset njemačkih regionalnih aerodroma trebalo zatvoriti. Na više tih provincijskih aerodroma obavi se svega jedan let dnevno.

Istinski problem

Ako Njemačkoj nedostaje infrastrukture nužne za budućnost, odgovornost za to leži manje u građanskim prosvjedima, kompliciranoj birokraciji ili državnim mjerama štednje, tvrdi profesor Knie. Mnogostruko veći problem je nedostatak političke volje i odlučnosti odgovornih: „Nedostaje ukupni plan. Na saveznoj razini nema razumnog objašnjenja u što želimo uložiti raspoloživ novac“.

Stefan Kooths iz Instituta za svjetsko gospodarstvo dodaje da je budžet potrebno nadopuniti uz pomoć privatnih ulagača. Mnogo snažnije nego li do sada moraju se korisnici infrastrukture uključiti u financiranje. Savjetnička tvrtka PricewaterhouseCoopers izračunala je da bi investicije u prometne pravce trebalo udvostručiti kako bi se namirio budući rast. To je moguće samo uz pomoć privatnih ulagača. Međutim, protiv širenja njihovog uključivanja u te projekte postoji mnogo otpora u pokrajinskim parlamentima te u Bundestagu.

Planiranje infrastrukture s građanima

Dok još uvijek traju natezanja oko pravih uzroka sprječavanja infrastrukturnog razvoja, što se tiče građanskih prosvjeda, postoji suglasnost. Oni bi naime, trebali buduće projekte manje sprječavati, ali „građane moramo mnogo ranije uključiti u planiranje izgradnje i omogućiti njihovu stvarnu participaciju“, sigurna je Ingrid Hönlinger, koja se zato zalaže u  Vijeću za prava njemačkog pralmenta.

Kako bi, po njoj, to moglo funkcionirati? Na primjer, u više općina se grade zadruge za proizvodnju energije u kojima građani sufinanciraju postavljanje vjetrenjača. Obzirom da od tih postrojena kasnije imaju i dobiti, nema pritužbi na projekte. Kod izgradnje frankfurtske zračne luke građani pogođeni bukom od samog su početka bili uključeni u donošenje svih odluka. Planiranje i ishođenje svih dozvola zbog toga su, doduše, dulje trajali, ali je na posljetku projekt ostvaren.

Preporuka uredništva