1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Sudetski Nijemci se odriču pradomovine

Udruga Sudetskih Nijemaca izbacila je iz svog programa jedan - bar donedavno - važan cilj. Odrekla se "pravne pretenzije na domovinu" u Češkoj. To je važan korak za odnose Berlina i Praga.

Slovili su za generaciju onih koji otvoreno traže svoja prava - unuci Sudetskih Nijemaca protjeranih iz Čehoslovačke nakon 1945. godine. 70 godina poslije završetka Drugog svjetskog rata, oni žele dijalog sa Česima. Sudetsku oblast doduše još uvijek smatraju svojom domovinom. Sada su, međutim, iz statuta svoje reprezentativne organizacije SL izbrisali jedan važan cilj: vraćanje u staru domovinu ili, preciznije rečeno, odrekli su se "pravnih pretenzija na domovinu."

Sudetski Nijemci na godišnjoj smotri

Sudetski Nijemci na godišnjoj smotri

Češki ministar vanjskih poslova Lubomir Zaoralek rekao je kako taj postupak za njega ne predstavlja iznenađenje, nego da je on "jedan od preduvjeta za poboljšanje međusobnih odnosa". I zaista, "pravne pretenzije" Sudetskih Nijemaca "na domovinu" već dugo nisu odgovarale političkoj realnosti. Za razliku od odnosa Njemačke s bivšim Sovjetskim Savezom ili Poljskom, odnosi sa Čehoslovačkom i kasnije Češkom su i dugo nakon pada Željezne zavjese bili praćeni međusobnim nepovjerenjem i optužbama. Pomirenju nije bilo ni traga. Za to nije odgovorna samo politika Praga, koji se i danas drži Benešovih dekreta (nazvanih po prvom Čehoslovačkom poslijeratnom predsjedniku Edvardu Benešu i koji služe kao pravna podloga za protjerivanje Sudetskih Nijemaca), i udruženja prognanih Nijemaca su se ponašala prilično tvrdoglavo. Neka od njih već desetljećima prati glas da imaju nacionalističke ili čak desno-ekstremne stavove.

Aneksija i progoni

Oko tri milijuna Nijemaca je nakon 1945. izgubilo domovinu u Zapadnoj i Sjevernoj Čehoslovačkoj. Njihovi preci su još od srednjeg vijeka živjeli u Češkoj i Moravskoj. Mnogi Česi su smatrali da je progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata bio pravedna kazna za zločine nacističkog režima. Hitlerova Njemačka je 1938. anektirala područja na kojima su živjeli Sudetski Nijemci, da bi godinu dana kasnije okupirali i čitavu teritoriju današnje Češke. To je sve detaljno regulirano Minhenskim ugovorom iz 1938. godine - u kome su tada ministri vanjskih poslova Velike Britanije i Francuske vidjeli dokument o očuvanju mira, potpuno ignorirajući Hitlerove ratne planove. Čak je i 1992, prilikom potpisivanja ugovora o prijateljskim i dobrosusjedskim odnosima Bonna i Praga, njemačkog kancelara Helmuta Kohla u češkoj prijestolnici razjarena masa dočekala uzvicima "izdaja", "sramota" i "vrati se u Reich". Više od pola stoljeća nakon potpisivanja Minhenskog sporazuma, Česi još uvijek nisu oprostili Nijemcima okupaciju.

Nakon poraza Hitlerove Njemačke 1945, počelo je razdoblje osvete. U sjevernoj Češkoj je u lipnju 1945. ubijeno oko 2.200 njemačkih muškaraca. Postoje mnogobrojna svjedočenja o napadima Čeha na Sudetske Nijemce. Nijemci su počeli masovno napuštati Češku, ali su bili i masovno protjerivani. Oni koji su ih napadali bili su, a to su i još dan danas, zaštićeni takozvanim Benešovim dekretima.

Benešovi dekreti

Edvard Beneš

Edvard Beneš

Edvard Beneš, predsjednik Čehoslovačke do 1948. godine, amnestirao je poslije rata kako sve akcije domaćih snaga otpora protiv nacističkih okupatora, tako i kasnije zločine Čeha nad Sudetskim Nijemcima. Iako dekreti do danas nisu ukinuti, Češka je u njemačko-češkom ugovoru iz 1992. prihvatila upotrebu riječi "progon" - što je za odnose dva naroda bilo vrlo važno.

Popuštanje napetosti u odnosima Praga i Sudetskih Nijemaca je postalo očigledno 2010. godine, kada je bavarski premijer Horst Seehofer posjetio češku prijestolnicu. Tada je češka televizija emitirala jednosatni dokumentarni film o masovnom ubijanju njemačkih civila nakon 1945. godine. Sudetski Nijemci su godinama tražili upravo to - da se Česi suoče s vlastitom prošlošću.