1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sudbonosni summit s puno otvorenih pitanja

Dva summita u četiri dana, ovo je premijera u povijesti Europske unije. Summit(e) se može nazvati sudbonosnim. Susret na vrhu će završiti vjerojatno u noćnim satima, ali će ostati otvorena pitanja, pojedinosti i brojke.

Zastave članica Europske unije

Sudbonosni briselski summit

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso uoči početka summita pozvao je sve šefovi država i vlada eurozone i EU-a da shvate kako je sazrijelo vrijeme donošenja sveuobuhvatnih odluka. "Vrijeme je završiti razdoblje neizvjesnosti", bio je jasan Barroso i dodao kako se od summita očekuje rezultat koji će dopustiti da se prevlada kriza i ponovno vrati povjerenje u Europu. Istodobno je Barroso izrazio svoj optimizam da će nakon "toliko intenzivnog rada na koncu summit predstaviti uspješne rezultate, koji će imati posljedice za stabilnost i rast u Europi".

Angela Merkel

Iz njemačkog Bundestaga izravno u Bruxelles na summit EU-a

Oprost dugova za Grčku, snažniji angažman banaka u spašavanju Grčke i svježi kapital za europske banke kao i efikasnije korištenje kriznog fonda EFSF, to su teme o kojima će večeras/noćas (26.10.) šefovi država i vlada EU-a, a zatim euro-zone pokušati naći odgovore.

Što je na dnevnom redu i predmet prijepora?

Najprije je na dnevnom redu paket za Grčku koji bi omogućio ovoj zemlji da ponovno stane na vlastite noge. Međunarodna skupina stručnjaka procjenjuje da Grčkoj teba oko 250 milijarda eura financijske pomoći do 2020.godine. To znači da paket od 109 milijarda eura koji je dogovoren u srpnju ove godine nije dovoljan. U tom kontekstu šefovi država i vlada euro-zone žele se dogovoriti o djelomičnom oprostiu dugova za Grčku, najvjerojatnije u visini od 50 posto. Grčka je već 2010.godine dobila obećanja za pomoć u visini od 110 milijarda eura. U međuvremenu na pomoć EFSF-a računaju ili već dobivaju i Irska i Portugal.

Grčka zastava s kovanicama

Grčka čeka rješenje

Kod pitanja sudjelovanja banaka, politika namjerava snažnije uključiti u troškove spašavanja Grčke i privatne vjerovnike, prije svega banke kako teret ne bi snosili samo porezni obveznici. U srpnju banke su dragovoljno obećale da će odustati od 20 posto svojih potraživanja. No sada politika od banaka traži da banke odustanu od svojih potraživanja u visini od 40 do 60 posto – i to u prvom redu dobrovoljno, ali u najgorem slučaju pod prisilom. Banke se oko tog pitanja bore za svaki postotak i zbog toga je otvoreno, može li se nakon summita očekivati konkretna brojka.

Dvije opcije ili kombinacija za EFSF ?

Po pitanju jačanja EFSF-a, fonda za spašavanje i stabilizaciju eura, stanje je ozbiljno, jer postoji opasnost da se loša situacija Grčke proširi kao zaraza na druge zemlje kao što su Španjolska i Italija. U tom slučaju EFSF ne bi bio dovoljno velik za spašavanje velikih ekonomija. Budući da zemlje ne žele povečati svoja jamstva postoje dvije opcije kako efikasnije koristiti sredstva EFSF-a. Na summitu se raspravlja o dvije opcije koje bi se mogle djelomično i kombinirati. Prva opcija je neka vrsta djelomičnog kasko-osiguranja u kojoj bi EFSF preuzeo dio rizika obveznica zemalja koje se nalaze na klimavim nogama. U slučaju stečaja ulagači bi dobili samo dio svojih investicija. Otvoreno je još za koji iznos bi jamčio EFSF. Za privatne ulagače rizik bi bio manji, što i potaknulo kupovinu obveznica.

Simbol eura ispred Europske središnje banke u Frankfurtu, noću

Biti ili ne biti, pitanje je sad

Druga opcija predviđa da bi novostvorena društva mogla privući dodatne ulagače i time "kupiti" dugove. Zamišljeno je da bi MMF osbnovao takav posebni fond u kojem bi i sam sudjelovao. Taj fond bio bi otvoren i drugim velikim investitorima iz iznozemstva, primjerice državnim fondovima iz Kine ili Brazila na primjer. Novoosnovano društvo ulagalo bi u spašavanje zemlje euro-zone koja se nalazi u financijskim poteškoćama.

Dokapitalizacija banka do sredine 2012.

I na koncu, kada je riječ o dokapitalizaciji banaka potrebno je da europske banke do sredine 2012.svoj kapital povećaju za 100 milijarda eura kako bi mogle podnjeti djelomičan oprost dugova Grčkoj i kako bi se spriječilo širenje krize. Cilj je da banke dosegnu granicu od devet posto temeljnog kapitala. Samo ako same ne mogu osigurati sredstva uskače država, a kao posljednji izlaz EFSF bi izdao kredite zemljama kojima to bude potrebno. Oko tog pitanja ministri financija su već postigli dogovor, pa je potrebna samo potvrda na summitu. Možda treba i tu tražiti razlog zašto je poljsko Predsjedništvo kratkoročno otkazalo sastanak ministara financija koji se još jutros trebao održati u Bruxellesu. Rješavanje krize je sada očito pitanje i predmet kojim se bave samo šefovi država i vlada zemalja euro-zone i Europske unije. Svi očekuju pregovore do dugo u noć, a neki spominju i mogućnost da se summit nastavi i u četvrtak.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva