1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Subvencije EU-a pod povećalom

Novac od poreza ne rasipa se samo u pojedinim državama članicama Europske unije, dakle na nacionalnoj razini, već i na europskoj razini. To predbacuje Europski ured za reviziju Europskoj komisiji u svom novom godišnjem izvještaju. Kako se navodi, prije svega izdaci za poljoprivredu, za što se iz europskog proračuna izdvaja još uvijek najviše, te financijska pomoć za gospodarski slabe regije, nisu pod dovoljnom kontrolom.

Prevare s novcima Europske unije

Prevare s novcima Europske unije

Greška u obračunu, šlampavost, prevara – Europski ured za reviziju ponovo je kritizirao isplatu subvencija Europske unije – ovoga puta za godišnji proračun 2005. Prije svega, kod doprinosa za poljoprivrednike često se nije djelovalo pravovaljano. Pri tom izdaci za poljoprivredu s 50 milijardi Eura zauzimaju najjače mjesto u europskom proračunu. Pri isplatama se u znatnoj mjeri događaju nepravilnosti, kritizira predsjednik Europskogureda za reviziju, Hubert Weber: «Događa se svako malo da ovaj ili onaj poljoprivrednik ili poduzetnik nepravedno posjeduje sredstva Europske unije.»

Nacionalni sustavi kontrole očito su u nekim državama članicama zakazali. Tako su npr. obračuni devet proizvođača maslinovog ulja u Španjolskoj, Grčkoj i Italiji provjereni slučajnim izborom. Rezultat: svi su kasirali EU-subvencije i sve one su bile previsoke. Pod povećalo su stavljeni i takozvani strukturni fondovi, a tu je riječ o subvencijama koje u siromašnijim regijama sufinanciraju npr. gradnju cesta ili mostova: od 95 posto ispitanih projekata, na 60 ih je upućena zamjerka. U svim tim slučajevima su poljoprivrednici, lokalne vlasti ili poduzetnici ispostavili previsok proračun. Osobito često se to događalo u Italiji i Španjolskoj. Europska je komisija doduše ukazala na to da je već povukla preko 2 milijarde Eura nepravovaljanih subvencija. Ali, to očito nije dovoljno, i samo je slaba utjeha za kontrolore. Ta brojka nam se prvo mora objasniti, kaže Josef Bonnici iz Europskog ureda za reviziju. A čak i kad bi bila korektna, ona nema veze s omjerom grešaka i nepravilnosti koje smo pronašli kod isplata subvencija.

Knjigovođe pri Europskom uredu za reviziju nešto su poput odvjetnika poreznih platiša u Europskoj uniji. 2005. je za njih bila prva godina proračuna Europske unije koja je uključila i 10 novih EU članica. Tamo se - kako kažu - previsoki izdaci uopće ne mogu provjeriti, jer ne funkcioniraju potrebni kontrolni sustavi. A što se tiče Rumunjske i Bugarske, koje će Uniji pristupiti 1. siječnja 2007., za europske knjigovođe predstavlja to još jedan izazov. To muči i zastupnika u Europskom parlamentu u Strasbourgu, Markusa Ferbera. On je član Odbora za europski proračun i na idući izvještaj Europskog ureda za reviziju gleda s izvjesnom zabrinutošću: «Već imamo posebne izvještaje Europskog ureda za reviziju u zemljama istočne i srednje Europe, također u Bugarskoj i Rumunjskoj. Oni su vrlo otrijeznjujući i zapravo pokazuju koliko je hitno da ne potražujemo samo kontrolne sustave na razini vlade, već da se oni mogu primjeniti i na licu mjesta. Jer, kad je novac već izdat, vrlo ga je teško zahtijevati nazad.»

Europski ured za reviziju ocijenjuje kao dobar znak barem to, što se od proširenja EU-a omjer zlouporabe subvencija nije povećao, već je ostao loš kao i do sada.