1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Suživot brodova i kitova u Gibraltarskom tjesnacu

Prije nego što 20. lipnja političari i diplomati otputuju u Južnu Koreju na međunarodnu konferenciju o lovu na kitove, tamo će se već sastati ekolozi i znanstvenici, kako bi izmijenili svoja iskustva. Jedan od njih je i David Senn, biolog za istraživanje mora, koji će u Seulu na konferenciji zastupati Švicarsku.

default

Iako Švicarska nema vlastitu obalu, David Senn zna o čemu govori, jer godinama već istražuje ekološke sustave u Gibraltalskom tjesnacu između Afrike i Europe.

Kod Tarife na krajnjem jugu Španjolske Gibraltarski prolaz širok je samo sedam kilometara. Ovdje se spajaju Atlantik i Sredozemno more, a tjesnacem dnevno prolazi više od 200 teških tegljača i trajekata. Godišnje je to 80 tisuća brodova. No, unatoč tomu, delfini i kitovi u tom se dijelu mora dobro osjećaju. Profesor David Senn s baselskoga sveučilišta redovito dolazi na Gibraltar kako bi promatrao životinje i njihovo ponašanje: «Imam dojam da kitovi vrlo dobro izlaze na kraj s brodovima. Prvo, brodovi plove već utvrđenim rutama, i uvjeren sam da kitovi s dobrim sjećanjem i osjećajem za prostor točno znaju kamo se kreću, a očito su se na to i navikli.»

Iako se u tjesnacu odvija živ pomorski promet, u to područje dolaze ulješure, grbavi kitovi, orke, čak i sjeverni kitovi, drugi po veličini ove vrste. Bjelogrli dupin ondje čak donosi i mlade na svijet. Prilikom rada na terenu, studenti koji prate Davida Senna, otkrili su skupinu bjelogrlih dupina s mladima – među njima su bila dva mladunčeta s dobro vidljivim tragovima rođenja. Ženke kitova zajedno s mladima u more uranjaju neposredno pored istraživačkog broda, vjerojatno kako bi ih naviknuli na plovila. Ono što ih u Gibraltarski tjesnac, unatoč opasnostima, privlači jest bogata hrana. U sezoni tuna, u srpnju i kolovozu u prolaz dolaze orke. Ulješure u ljetnim mjesecima zaranjaju u lovu za lignjama, a veliki sjeverni kitovi za planktonima.

Tijekom svojih redovitih dolazaka u Terifu doktor Senn analizira i istražuje mnogostrukost planktona: «Ovdje pronalazimo vrlo rijetke puževe, ali i organizme koje na prvi pogled uopće ne razlikujemo: je li to sad puž ili crv? Godinama pokušavamo dobiti jasniju sliku tog planktonskog svijeta. Grana znanosti koja istražuje planktone sigurno pripada budućnosti. Zdravlje oceana ovisit će o nenarušenosti planktona.»

Profesor David Senn u Seulu će kolegama predstaviti rezultate svojih istraživanja. Osobito je zabrinut za održanje planktonske vrste u cijelome svijetu, a posredno time i za zaštićenost kitova: »Ta međunarodna konferencija nema nikakvu policiju. Ako se netko ne pridržava pravila, ne postoji nikakav organ koji će ga prisiliti na to. Pridržavanje pravila prije je stvar časti, a tek je mali broj zemalja koje žele i dalje loviti kitove. Iza toga je neka vrsta tvrdoglavosti, jer može se živjeti i od nečega drugog.»