1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

"Stvar je u ponosu" - zašto je Francuska istupila iz zapovjednih struktura NATO-a

Nakon što je postala atomskom silom, Francuska se 1966. odlučila povući iz zapovjednih struktura NATO-a. Tadašnji predsjedik Charles de Gaulle objasnio je ovu odluku kao nuždu kojom štiti neovisnost zemlje od SAD-a.

Simbol: Francuska se vraća u NATO

Sarkozy želi vratiti pravo na suodlučivanje u NATO-u

Francuska nukelrane podmornica "Le Triomphant" na putu prema svojoj bazi. Nakon sudara s britanskom nuklearnom podmornicom, ovaj ponos francuske mornarice mora se polomljene sonarne kupole vratiti nazad na dokove brodogradilišta. Tko želi razumjeti kako je uopće došlo do ovog bizarnog sudara, mora se vratiti daleko u prošlost. "Radi se o tome da se ponovno uspostavi normalno stanje nacionalnog suvereniteta", bile su riječi Charlesa de Gaullea.

NATO kao američki instrument

Charles de Gaulle

Charles de Gaulle nije imao povjerenja u NATO savez

U ožujku 1966. francuski predsjednik Charles de Gaulle objavio je da se njegova zemlja povlači iz zajedničke zapovjedne strukture NATO-a. Glavni stožer Sjevernoatlantskog saveza mora se seliti iz Pariza u Bruxelles. Francuski vojnici napuštaju NATO-ve stožere. Razmjena informacija, pa i ona o pokretima vojnika i podmornica, potpuno je zamrznuta. Radilo se o ideološkoj odluci generala de Gaullea. Ni u kojem slučaju pragmatičnoj, prisjeća se bivši državni tajnik u njemačkom Ministarstvu obrane Lothar Rühl: "On je tada bio protiv NATO-a, jer je NATO vidio kao američki insturment." Generala smetaju prije svega američki rat u Vijetnamu i pregovori Washingtona s Moskvom. Boji se da bi Europa mogla postati američki protektorat, a Francuska izgubiti svoju moć. "Radilo se i o nacionalnom prestižu. Naravno da se riječ prestiž nije spominjala. To se predstavljalo kao neovisnost i neovisna pobuna", kaže Rühl. No, baš u potpunosti odreći se NATO-ve zaštite nije mogao čak ni jedan de Gaulle, objašanjava direktor pariškog Istraživačkog instituta za strateške studije Camille Grand: "Francuska nikada nije naputila Savez. Uvijek su postojali određeni aranžmani prema kojima je mogla sudjelovati u obrani Europe. Za vrijeme Hladnog rata, ali i poslije njega."

Hoće li doći do promjena francuskim povratkom?

Sarkozy i Merkel

Merkel također pozdravlja francusku odluku

Okončanjem sukoba istoka i zapada nestale su i prednosti ove simbolične francuske neovisnosti. Već početkom devedestih čelnik francuskih socijalista i predsjednik Francuske Francois Mitterrand počeo je s opreznim povratkom u NATO-ve strukture. Bez obzira radilo se o Bosni i Hercegovini, Kosovu ili o Afganistanu, francuski su vojnici u NATO-vim operacijama uvijek bili tu. U Afganistanu je Francuska s oko 2.800 vojnika trenutačno peta vojna snaga. Predsjednik Nicolas Sarkozy sad konačno želi potpunu moć suodlučivanja: "Nemamo ni jedan jedini ključni vojni položaj u NATO-u. Znači, šaljemo svoje vojnike u područja gdje se vode borbe, gdje oni stavljaju na kocku svoje živote, ali sudjelovati u odlukama oko ciljeva i strategija tog njihovog angažmana ne možemo. Pa tko to može razumjeti?" Da bi se u potpunosti vratio u redove NATO-a, Sarkozy je postavio zahtjeve. Za razliku od svog prethodnika Chiraca dobio je potvrdu da će Francuskoj pripasti dva važna mjesta u NATO-voj zapovjednoj strukturi. Uz to pomogao mu je izbor popularnog Obame za američkog predsjednika. Tako je za ponovno približavanje NATO-u pridobio i inače prema SAD-u vrlo kritički nastrojenu francusku javnost. Većina Francuza podržava povratak u NATO.

I saveznici poput njemačke kancelarke Angele Merkel pozdravljaju ovu odluku. "Vjerujem da Francuska jača europsku komponentu u NATO-u", ocijenila je kancelarka Merkel. U kolikoj mjere Pariz uistinu može osnažiti europsku ulogu u NATO-u, još nije skroz jasno. Stručnjak za sigurnosna pitanja Lothar Rühl: "Ne znamo hoće li povratak imati veću političku simboliku ili će se ovaj jači angažman više izraziti na financijskom planu." Sigurno je jedino da je Sarkozy prekinuo s politikom svojih prethodnika. Chirac je tijekom rata u Iraku sklopio savez s Berlinom i Moskvom i to protiv Amerike. U Francuskoj se to mnogima svidjelo, ali za Sarkozyja otvoreni sukob s Washingotnom ne dolazi u obzir.

Na jubilarnom sastanku u Strasbourgu i Kehlu NATO će slaviti francuski povratak, čak iako se uistinu neće puno toga promijeniti. "Francuska trenutačno nema dovoljan broj kvalificiranih visokih časnika da bi stvarno mogla igrati odlučujuću ulogu", smatra Rühl. A što se tiče francuskih nuklearnih podmornica - i to ostaje po starom: "Naravno da naša nuklearna borbena snaga ostaje neovisna", odlučno je rekao Sarkozy. Pa i ostale dvije nuklearne sile u NATO-u, SAD i Velika Britanija, po tom su pitanju neovisne. Unatoč tome, ipak se međusobno informiraju o putanjama svojih podmorskih plovila. To bi u buduće mogla činiti i Francuska.

Autor: Andreas Noll/S. Kobešćak

Odgovorna urednica: M. Ljubičić

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic