1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Informacije o Njemačkoj

Studiji u Njemačkoj - prikladni za Europu?

Zadnjih se deset godina studiji u Njemačkoj osposobljavaju za Europu. Više ne postoje diplomski studijski programi, nego baccalaureus/a ili magistar/ra. No, što je akreditiranje i koje je njegovo značenje u tom procesu?

Studenti hodaju po hodniku sveučilišta

U kojem smjeru idu Njemačka sveučilišta

Studenti više nisu obvezni prikupljati potvrde o sudjelovanju na seminaru, nego samo takozvane ECTS bodove. Trajanje studija je kraće, jer studenti već nakon tri godine trebaju biti spremni za tržište rada. Taj se veliki projekt, koji treba biti potpuno uveden do 2010., zove Bolonjski proces. Kako bi se sveučilišta toga i pridržavala, svaki se studijski smjer detaljno provjerava. Na njemačkom sveučilišnom jeziku ta se provjera zove akreditiranje.

Studenti u predavaonici

Sveučilišta su pod pritiskom dokazivanja kvalitete

Detaljno provjeravanje sveučilišta

O čemu je točno riječ? Akreditiranje znači ovjeravanje. Kada neko sveučilište uvede Bolonjski proces, stručnjaci detaljno provjeravaju sve smjerove. Smjer tada dobiva svoj pečat i službeno se priznaje. Prije su ta provjeravanja radila nadležna ministarstva saveznih pokrajina. Danas to preuzima Vijeće za akreditiranje u Bonnu, zajedno sa šest Agencija za akreditiranje koje su raširene po cijeloj Njemačkoj. One šalju profesore kao vještake, koji na sveučilištima provjeravaju nove smjerove.

U praksi to izgleda ovako: u razgovoru sveučilišta moraju dokazati da pravedno raspodjeljuju bodove, da novi smjerovi odgovaraju onim europskim, da su predavaonice dobro opremljene te da se studenti i studentice dobro osposobljavaju za tržište rada. To je zahtjevan proces koji i profesore prisiljava na promijenu svog dosadašnjeg mišljenja.

''Kao prvo moramo preispitati koliko truda ulažemo u uspjeh studenta, a kao drugo, kroz akreditiranje smo potaknuti na razmišljanje: raspolažemo li potrebnim vještinama, poučavamo li tako da samo predajemo ili posjedujemo i elemente koji studentima pomažu da uče'', kaže Malte Brettel, profesor ekonomije na Tehničkom sveučilištu u Aachenu.

Dva studenta čitaju knjigu na otvorenom

Studenti imaju priliku da se i njihov glas čuje

Vještaci i njihova "moć" Postoje i kritičari koji kažu da je akreditiranje preskupo, previše birokratsko i dugotrajno. Uistinu, pečat za svaki studijski smjer iznosi 10.000 eura. To su troškovi koje sveučilišta sama moraju snositi. Neki su zahtjevi za akreditiranje dugački stotinjak stranica, sastavljaju ih docenati uz svoje svakodnevne poslovne obveze. Osim toga neki postupci traju mjesecima ili čak godinama, kaže Rainer Stephan, referent za poučavanje i nastavu na sveučilištu u Wuppertalu. ''Vještak može akreditiranje u potpunosti obustaviti ili na neko vrijeme zaustaviti, kako bi se proces odgodio i stvorili bolji uvjeti ili poboljšali programi. Vještaci pri tome imaju dosta veliku moć'', priča Stephan.

U budućnosti se namjerava, možda upravo zbog ovih kritika, sveučilištima pružiti prilika da sama određuju kvalitetu studija, primjerice uz pomoć internih osoba koje će redovito provjeravati jesu li postignuti zadani ciljevi.

Studentica u knjižnici traži knjige u regalu

Akreditiranje stoji 10.000 eura po studijskom smjeru

Preuzimanje odgovornosti

Stručnjaci poput Achima Hopbacha, direktora Vijeća za akreditiranje, kaže: ''S ovim sustavom akreditiranja činimo veliki korak u očuvanju kvalitete na sveučilištima u Njemačkoj. On se prije svega sastoji u tome da sveučilišta kao institucije preuzimaju odgovornost za kvalitetu. To je važan korak u jačanju samoodgovornosti i samostalnosti sveučilišta." No, u to da će to na kraju biti jeftinije, manje birokratski i brže sumnjaju čak i zagovornici. Zato će studenti dobiti priliku da svojim vlastitim zamislima pridonose studijskim smjerovima, smatra Johanna Thünker, predstavnica studenata pri Vijeću za akreditiranje.

''U okviru ovog postupka studenti imaju mogućnost da sastave studentsko očitovanje. Trenutno u to ulažemo određenu nadu, da vještacima skrenemo pozornost na moguće probleme, iako na sveučilištima malo obraćaju pozornost na mišljenja studenata'', kaže Johanna Thünker.

Preporuka uredništva