1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Studija: Klimatske promjene ugrožavaju financijska tržišta

Zaštitnici okoliša nisu jedini koji se brinu zbog globalnog zatopljenja. I financijska tržišta su ugrožena klimatskim promjenama. Od političara se traže energične mjere.

Nešto manje od dva tjedna uoči početka UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama u Parizu jedna nova studija mogla bi povećati pritisak na političare da ipak donesu dalekosežne mjere za zaštitu klime. Analiza Cambridge instituta za održivo vodstvo je jedna od prvih studija koja se primarno koncentrirala na učinke klimatskih promjena na financijska tržišta. Istraživači iz Cambridgea s jedne strane predviđaju da bi klimatske promjene u idućih 25 godina mogle utjecati na gospodarski output. S druge strane istražuju i moguće učinke klimatske politike na financijska tržišta u idućih pet godina.

Mjere s negativnim učincima

Političke mjere s ciljem "ograničavanja" zagrijavanja Zemlje imaju, sudeći po studiji, kratkoročne negativne posljedice na realnu financijsku ekonomiju. Dugoročno bi ograničavanje porasta globalne temperature trebalo imati znatan pozitivan utjecaj na gospodarsko stanje u svijetu. Ukoliko se uspije reducirati porast temperature za dva stupnja (u odnosnu na pred-industrijsko doba), onda bi globalna svjetska ekonomija mogla biti za 20% veća nego po scenariju po kojem politika ne djeluje i po kojem čak raste potrošnja fosilnih izvora energije.

U sljedećih pet godina ulagači stoje pred velikim izazovima. Vrijednost dioničkih paketa bi mogla pasti i do 45 posto ukoliko ne dođe do primjene mjera koje bi utjecala na promjenu klimatske politike i smanjenje potrošnje fosilnih goriva. Od ovakvog razvoja događaja bi posebice bila pogođena tržišta zemalja u razvoju.

No u slučaju da politika poduzme odlučujuće korake u smjeru ostvarivanja cilja smanjenja globalne temperature za dva stupnja bi vrijednost dioničkih paketa na početku doduše također pala ali najviše za 15 posto. I, kako predviđa studija, do oporavka bi došlo vrlo brzo.

Poziv na djelovanje

Scott Kelly

Scott Kelly

Ulagači bi isto tako mogli izbjeći rizike koje sa sobom donose klimatske promjene i to tako što će svoje dioničke pakete učiniti raznovrsnijima. Tko dovoljno rano svoj novac uloži u tvrtke i zemlje koje su slabije pogođene klimatskim promjenama na taj način može stvoriti veliku prednost pred ostalim čimbenicima na tržištu. No otprilike polovica rizika, prema znanstvenicima, ostaje bez obzira na kategoriju u koju se ulaže.

Scott Kelly je jedan od znanstvenika koji su radili na studiji i on apelira na političare da na predstojećoj konferenciji u Parizu donesu smione odluke. „Glavna poruka ove studije je: rizici koje sa sobom donose klimatske promjene su više nego opipljive i potrebno je da ulagači ove rizike ukalkuliraju u donošenje odluka“, kaže Kelly za Deutsche Welle i dodaje: „Što budemo dulje čekali, to će troškovi biti veći.“

"Najveći propust tržišta ikad"

Zaključci Kellyja i njegovih kolega stoje u suglasju s ostalim sličnim istraživanjima o utjecaju klimatskih promjena na gospodarske tokove. Nicholas Stern je još 2006. objavio jedno opširno izvješće u kojom je klimatske promjene nazvao „najvećim propustom tržišta ikad“. Nekadašnji strateg Svjetske banke je došao do zaključka da bi rane mjere protiv klimatskih promjena donijele mnogo više koristi nego ignoriranje istog problema. Posljednjih godina Stern je pojačao apele na političare poručujući kako su njegove procjene od prije desetak godina još dodatno dobile na težini.

Nicholas Stern

Nicholas Stern

I znanstvenici s uglednog London School of Economics su u srpnju ove godine objavili jednu studiju koja pokazuje prednosti odlučnije politike naspram klimatskih promjena ne samo na globalnom planu nego i za pojedina nacionalna gospodarstva. Direktor Središnje banke Engleske Mark Carney klimatske promjene smatra ozbiljnom opasnošću po financijsku stabilnost. On ukazuje na drastični porast isplaćenih šteta koje su osiguravajuća društva isplatila od početka osamdesetih godina. „Izazovi koji su iza nas nisu ništa u usporedbi s izazovima koji nas očekuju kada su u pitanju posljedice klimatskih promjena“, zaključuje pesimistično Carney.