Studija: iznenađujuće političko ponašanje doseljenika | Politika | DW | 08.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Studija: iznenađujuće političko ponašanje doseljenika

Znanstvenici su se po prvi put pozabavili izbornim ponašanjem dvije velike migrantske grupe u Njemačkoj: useljenicima iz Turske i Rusije. Neka saznanja su iznenađujuća.

Deutsche Welle: Vi ste vodili studiju „Immigrant German Election Study". Ispitivanje je podržalo i Njemačko znanstveno društvo. O kojim grupama migranta se radi u studiji?

Achim Goerres: Radi se o dvije grupe: jedni su njemački državljani turskog porijekla, drugi sa sovjetskim korijenima. Oni potječu iz današnjih zemalja Rusije, Ukrajine i Kazahstana. U studiji ih nazivamo „ruski Nijemci".

Koliko je osoba ispitano?

Mi smo iz svake grupe ispitali 500 osoba koje smo odabrali po slučajnom principu. Razgovore smo obavili kod ljudi kod kuće. I to je čitav projekt učinilo skupljim. Ali uzorak je reprezentativan.

Achim Goerres Universität Duisburg - Essen (Universität Duisburg - Essen)

Achim Goerres

Što vas je kod rezultata najviše iznenadilo?

Čitav niz stvari. Prvo: izlaznost na izbore je kod obje grupe osjetno niža. To je doduše kod svih useljenika tako ali to nismo očekivali u toj mjeri. Kod građana turskog porijekla je izlaznost svega 64 posto a kod tzv. ruskih Nijemaca još niža, 58 posto. Zatim nam je upalo u oči da je i popularnost socijaldemokrata kod građana turskog porijekla pala na 35 posto. Razloge za to ne znamo.

 Kako objašnjavate smanjeno zanimanje za izbore?

Tu moramo stvari diferencirati. Ruski Nijemci su osjetno pasivniji. Kod turskih Nijemaca postoji visok stupanj političkog sudjelovanja mimo klasičnih izbora, ček veći nego kod ne-migrantskog stanovništva. Oni češće sudjeluju u prosvjedima, komentiraju na Facebooku ili zauzimaju stav kad su u pitanju komentari u novinama. Zato se niska izlaznost ove grupe na izbore može samo djelomično objasniti. Tu treba spomenuti i niski stupanja obrazovanja ili nepoznavanje političkih prilika. Tako su npr. saznanja o političarima manjih stranaka osjetno manje nego kod stanovništva bez useljeničkih korijena. A to je je jedan od preduvjeta za sudjelovanje u političkim događajima da uopće poznajete to političko okružje.

Vi ljude niste samo pitali o izborima u Njemačkoj nego i u Turskoj i Rusiji. I što ste saznali na tu temu?

Ono što je zanimljivo je to da su mnogi Turci protiv predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Ukoliko su uopće sudjelovali na referendumu o ustavnim promjenama u Turskoj glasovali su uglavnom protiv politike predsjednika Erdogana. Za je glasovalo samo 21 posto.  Dvije trećine je protiv članstva Turske u Europskoj uniji. Mi mislimo da je to snažno povezano s antipatijom naspram vlade predsjednika Erdogana. I to nas je iznenadilo. To se odražava i u direktnom vrednovanju Erdogana: među ispitanima turskog porijekla Erdoganu se daje - 4,5 a među ispitanima kurdskog i alevitskog porijekla čak -2. Ruski Nijemci vrednuju Vladimira Putina ipak malo bolje: oni porijeklom iz same Rusije mu daju -5 no zato oni koji su stigli iz Ukrajine mu daju jedinicu. 

Mnogo se u posljednje vrijeme govori u tome da su ruski Nijemci veliki simpatizeri desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD). Koliko u tomu ima istine?

Deutschland Pro-Erdogan-Demonstration in Köln (picture-alliance/dpa/O. Berg)

Turske zastave

Prema našim rezultatima ova grupa stanovništva je AfD-u dala 15 posto glasova što nije više nego kod prosjeka stanovništva. Na prvom mjestu za ruske Nijemce su i dalje demokršćani iz Unije, iza koje slijedi stranka Ljevica tek nakon toga AfD. Prije izbora se u medijima mnogo govorilo o vezama ruskih Nijemaca s AfD-om ali ta izvješća su potpuno pretjerana. Ista stvar je i s turskim Nijemcima. Na prosvjedima podrške Erdoganu vidimo more turskih zastava i to odmah utječe na javni diskurs koji stvara sliku o tomu da su ovdašnji Turci za Erdogana samo zato jer nekoliko tisuća njih, od par milijuna Turaka, otiđe na prosvjed.

Posebno je zajednica turskih Nijemca hetoregena. Po čemu se razlikuju?

Tu prije svega treba načiniti razliku između građana turskog porijekla i onih s kurdskim ili alevitskim korijenima. Mnogi među njima su osamdesetim godinama prošlog stoljeća pobjegli iz Turske i tu zatražili politički azil. Kurdi i Aleviti su među ljudima koji su doselili iz Turske više zastupljeni nego u samoj Turskoj. I oni stoje politički prilično lijevo, čak i kada se uzmu u iobzir migranti iz Turske koji su i sami po sebi prilično lijevo nastrojeni.