1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Studij koji jamči posao snova

Na krajnjem istoku Njemačke, u Cottbusu, može se studirati svjetsku kulturnu baštinu. Predavanja su na engleskom, studij je međunarodno priznat i dobar posao je gotovo zajamčen. Među studentima je i Iva iz Hrvatske.

Medijski centar Sveučilišta u Cottbusu

Medijski centar Sveučilišta u Cottbusu

Kad se Svjetski odbor UN-ove organizacije za obrazovanje, znanost, kulturu i komunikaciju (UNESCO) savjetuje o tome koji objekti imaju izuzetnu, univerzalnu važnost kao kulturno ili prirodno dobro, može se uvijek osloniti na podršku znanstvenika. U svijetu inače postoji desetak studija na kojima se može proučavati svjetska baština. Prvi takav, pod nazivom "Studij svjetske baštine" osnovan je 1999. u Njemačkoj. I to ne na nekom velikom ili renomiranom fakultetu već u Lužičkoj regiji, na granici s Poljskom. Na Brandenburškom tehničkom sveučilištu (BTU) u gradu Cottbusu može se upisati međunarodni studij čija se predavanja u cijelosti održavaju na engleskom. Do ideje o ovakvom studiju došlo je u suradnji BTU-a s Centrom za svjetsku baštinu u Parizu.

Internetske stranice BTU-a u Cottbusu

Internetske stranice BTU-a u Cottbusu

"Suradnja s UNESCO-m je prvoklasna. Povezani smo izravno s Centrom za svjetsku baštinu u Parizu, baš kao i s njemačkim i drugim nacionalnim UNESCO-vim odborima", objašanjava profesorica Marie-Theres Albert koja je pročelnica ovog odsjeka na fakultetu. Sve važne stručne i političke institucije koje se bave svjetskom baštinom u vezi su s ovim sveučilištem. One ga redovito informiraju o svojim istraživanjima i problemima, kojima se potom bave studenti i profesori. Rezultatima njihovih istraživanja se pak mogu koristiti razne UN-ove kulturne organizacije kao npr. kad razmatraju koji se objekt može još uključiti na popis svjetske baštine.

Iva iz Hrvatske

Kad je prije nešto više od deset godina pokrenut ovaj studij u Cottbusu, mnogi su se podsmjehivali. U međuvremenu je studij privukao mlade ljude iz cijelog svijeta. "To je nevjerojatno, a naučimo najviše zapravo jedni od drugih. Između ostalog, da vaš vlastiti svijet nije i jedini", hvali ovaj studij Christian iz Čilea. Jedna kineska studentica upravo se bavi drevnim vodovodnim sustavom iz svoje domovine. Jedna Japanka na videu demonstrira kako se u Japanu grade kuće otporne na potrese. A Iva, koja je došla iz Hrvatske, izabrala je temu historijske opskrbe vodom grada Dubrovnika. Iva kaže da joj se prije svega sviđa što svaki student može ponuditi svoj posve osobni pogled na kulturna blaga pojedine zemlje. "Učite o svijetu. Profesori možda to i ne mogu tako dobro prenijeti. Time želim reći da nitko ne može pričati o povijesti arhitekture cijelog svijeta. Ali uz pomoć studenata to funkcionira".

Dubrovnik je na popisu Svjetske kulturne baštine od 1979.

Dubrovnik je na popisu Svjetske kulturne baštine od 1979.

Put do magisterija traje četiri semestra. Studenti koji ovamo dolaze studirati moraju već imati jednu visokoškolsku diplomu. Iva je na primjer prije toga studirala turizam. Drugi su studenti završili arhitekturu, neku društvenu znanost ali ima ih i koji su došli iz područja pridonih znanosti. Predavači dolaze iz svih odsjeka BTU-a. Profesor Jörg Kuhn kaže kako je ovaj studij jedna od perjanica njihovog sveučilišta."To možemo reći bez trunka arogancije", kaže on.

Dobri izgledi za posao

A i izgledi za pronalaženje posla nakon završetka ovog studija prilično su dobri, nastavlja Kuhn. "Diploma s ovog studija međunarodno je priznata i jamči dobar posao. Mogućnosti se protežu od UNESCO-a u samom Parizu do vodećih funkcija u područjima zaštite spomenika i svjetske kulturne baštine u zemljama iz kojih studenti dolaze". Kuhn kaže da se uvijek veseli novim studentima, kad čuje što danas rade oni bivši. Među njima je možda i poneki čija će se riječ slušati kad se uskoro bude odlučivalo koja dobra mogu ući kao nova na popis spomenika svjetske kulturne baštine. 3. kolovoza će novi popis u svakom slučaju biti objavljen.

Autori: Sascha Erler, Klaus Krämer/ Snježana Kobešćak

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva