1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Studentska vruća jesen - ustanak protiv Bolonje

Nakon neuspjelih protesta u lipnju ove godine, studenti počinju obrazovni štrajk. Danas izlaze na ulice 35 gradova Njemačke, zahtijevajući više novca za obrazovanje, ukidanje pristojbi i promjenu Bolonjske reforme.

Bolonjski proces još uvijek dvojben

Bolonjski proces još uvijek dvojben

Proteste studenata podržavaju i brojni profesori. Biti će to vruća jesen, poručili su studenti nakon propalih lipanjskih protesta. Studenti su još prošle nedjelje zaposjeli fakultetske prostorije, a predavaonice pretvorili u spavaonice. Lipanjski štrajk nastavljaju, a od danas (17.11.) ponovo izlaze i na ulice. Zahtjevi su im ostali isti. Lukas Zöllner s Humboldtovog sveučilišta u Berlinu poručuje: “Naš najvažniji cilj je da Bolonjska reforma u ovoj formi kakva je sada, bude ponovo kompletno prerađena i reformirana.”

Uz studente, i profesori na proteste

U 35 gradova studenti izlaze na ulice

U 35 gradova studenti izišli na ulice

Sebastijan, Lukasov kolega i jedan od organizatora protesta u Berlinu, objašnjava: “Bachelor kojim je zamijenjen dosadašnji diplomski i magistarski studij za nas znači više posla. Imamo mnogo više gradiva koje moramo naučiti u kraćem vremenskom roku, a to nas dodatno spriječava da se posvetimo i drugim fakultetskim sadržajima. Time ne stječemo željenu kvalifikaciju.”

Studentske proteste podržavaju i brojni profesori. Jedan od njih je i profesor, a ujedno i rektor Humboldtskog sveučilišta u Berlinu, Christoph Markschies. Bolonjska reforma je fakultetima servirana u paketu, a sveučilište nije ovlašteno da je mijenja, kaže rektor Markschies: “Preusmjerenje na Bolonjski sustav iziskuje više novca. Nedostaju nam profesori, jer ih ne možemo platiti. Zbog toga sam se i pridružio protestima studenata, treba više novaca!”

„Novi sustav nas ne uči da razmišljamo“

Njemački ministri obrazovanja imaju razumijevanja, kažu, za zahtjeve studenata koji se odnose na ukidanje semestarskih pristojbi ili na povećanje broja državnih stipendija. Smatraju, međutim, da je Bolonjska reforma jedina ispravna reforma kojom će biti uspostavljen funkcionalan sustav visokog obrazovanja. Berlinski pokrajinski ministar obrazovanja, Jürgen Zöllner komentira: “Cilj nam je da svake godine 40 posto maturanata upiše i završi fakultet. Po starom sustavu, fakultet je godišnje upisivalo samo 5 posto maturanata. Većina mladih je željela brzo steći visoke kvalifikacije i da im sustav bude dobro organiziran.”

Protivnici Bolonjske reforme tvrde, međutim, da skraćenim i bržim sustavom visokog obrazovanja, budući akademici nisu dovoljno pripremljeni na tržište rada. Time im se oduzima, kažu, mogućnost vlastitog razmišljanja i rezoniranja. Da li će i kada biti postignuto kompromisno rješenje u začaranom krugu, za sada nije izvjesno.

Autor: Selma Filipović

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva