1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Informacije o Njemačkoj

Studenti, snađite se!

Svečana dodjela diplome san je svih studenata i ponos njihovih roditelja. Fakultetske obveze zahtijevaju ionako mnogo truda i požrtvovnosti, ali što kada visoke školarine zahtijevaju žrtve?

Studenti u dvorani na predavanju

Strani studenti odustaju od studiranja u Njemačkoj

Njemačka je kao zemlja za studiranje donedavno mnogim stranim studentima bila najprivlačnija. S obzirom da smo iz mjeseca u mjesec svjedoci rastućih cijena, od goriva i struje pa sve do prehrambenih proizvoda, studentske školarine nisu bile izuzetak. Savezni je ustavni sud početkom 2005. uveo plaćanje školarina na visokim učilištima. S obzirom da ova odluka nije propisana kao obvezujuća za sve savezne pokrajine, nju je do sada prihvatilo samo njih sedam.

Studenti uče u dvorani

Studiranje sve više postaje elitno

Pomoć s visokim kamatama

Hamburg, Baden-Württemberg, Bavarska, Hessen, Donja Saska, Sjeverno Porajnje i Vestfalija i Saarland pokrajine su koje su uvele plaćanje školarina. Tamo studenti po semestru plaćaju 500 eura. Studenti koji nisu iz zemalja Europske unije na nekim učilištima moraju dodatno plaćati i pristojbu za "skrb o stranim studentima", koja iznosi 100-150 eura. Ta sredstva namijenjena su za pomoć učilišta stranim studentima da se bolje snađu u njemačkom visokoškolskom sustavu. Kada se u to uračunaju i socijalne pristojbe, mjesto na njemačkom visokom učilištu stranog će studenta stajati skoro 1500 eura godišnje. Naravno, u to nisu uračunati troškovi smještaja i prehrane.

Rezultat uvođenja školarina bilo je smanjenje broja stranih studenata na njemačkim visokim učilištima za 20 posto. Savezne pokrajine nisu stranim studentima osigurale mogućnost da mogu kao Nijemci podizati studentske kredite za plaćanje školarina. Banke strahuju da svoj novac neće nikada dobiti nazad. Od svih sedam pokrajina koje su uvele školarinu, Hamburg je jedini nedavno smanjio školarinu s 500 eura na 375. Isto tako tamo studenti mogu odgoditi plaćanje bez naknadnih kamata, dok ostale pokrajine nude studentima kredite s kamatama od 5,50 do 6,48 posto.

Novčanica od 500 eura

Studenti koji nisu iz Europske unije najteže su pogođeni

Nepostojanje financijskih izvora

Najveći problem studenata koji nisu iz Europske unije je da u Njemačkoj nemaju skoro nikakve mogućnosti dodatnih financijskih izvora. Njemački studenti s druge strane imaju mogućnost državne stipendije. Ovisno o prihodima roditelja, mjesečno dobivaju do 585 eura, od kojih polovicu vraćaju državi pri prvom zapošljavanju. Studenti iz Europske unije mogu zatražiti državnu stipendiju, ako već imaju neko radno mjesto koje tematski odgovara njihovom studiju. Studenti koji nisu iz Europske unije mogu također zatražiti državnu stipendiju, ali samo ako su već prije toga pet godina radili u Njemačkoj. Od uvođenja školarina u Njemačkoj, mnogi studenti podižu kredite. Neke su banke izradile posebne ponude za studente, koje su dostupne i studentima iz Europske unije. Ali npr. studenti iz Afrike, Azije ili Južne Amerike nemaju pravo na tu pomoć. Njima preostaje jedino da novac za studiranje u inozemstvu zarade unaprijed u svojoj zemlji. Jer, prije nego što zatraže vizu za studiranje, moraju dokazati da imaju dovoljno financijskih sredstava za prvu godinu studija, a to je oko 7.000 eura.

Studenti u Stuttgartu demonstriraju protiv školarina

Uvođenje školarina pokrenulo je val demonstracija

Hrvatska školarina među najvišima

Uvođenjem školarina istaknuto je kako će one biti upotrebljene isključivo za ravoj obrazovanja studenata, što je propisano i zakonom. No, da bijes studenata može biti i veći, pokazalo se kada su učilišta novac počela koristiti u druge svrhe. Studenti su pokrenuli demonstracije nakon što su neka učilišta tim novcem plaćala troškove grijanja, nove klima uređaje ili izgradnju nove zgrade za Medicinski fakultet. Troškove za održavanje učilišta inače trebaju preuzeti njihove pokrajine. Da situacija nije ni malo bolja u Hrvatskoj, pokazuju nedavni događaji na hrvaskim fakultetima. Godišnje školarine već su poznata stvar hrvatskim studentima, ali podizanje školarina od 2 do nevjerojantnih 250 posto, šok je svim 'studošima'. Senat sveučilišta u Zagrebu početkom je ove godine odobrio povećanje školarina na deset zagrebačkih fakulteta. Time će studenti od jeseni ove godine plaćati godišnju školarinu od 6.500 do 8.000 kuna. Važno je naglasiti da su školarine u Hrvatskoj već sada među najvišima u Europi, i to u zemlji čije su plaće na 29. mjestu od 40. europskih zemalja. (mlj)

Preporuka uredništva