1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Studenti opet na ulicama

Studentskom nezadovoljstvu u Hrvatskoj nema kraja. Budući akademci traže socijalno prihvatljivu visokoškolsku naobrazbu za sve. Vlada tvrdi da je upravo to i omogućila novom regulacijom upisa.

Studentska predavaonica

Mnogo novaca za prepune predavaonice?

"Stop školarine - sveučilište svima!", naziv je studentskog prosvjeda što se danas (29.3.) održava ispred sjedišta Rektorata Zagrebačkog sveučilišta. Studenti ovom akcijom još jednom žele zatražiti uvođenje potpuno javno financiranoga visokoškolskog obrazovanja, a ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs smatra kako studenti nemaju razloga za prosvjed.

Besplatno školovanje

Sveučilište u Zagrebu

Alma Mater - ali ne za sve

U posljednje dvije godine studenti su organizirali više prosvjeda te dvaput blokirali fakultete kako bi ishodili besplatno visoko obrazovanje na svim razinama. Povod današnjim prosvjedima je Vladina odluka o besplatnom upisu u prvu godinu studija 2010./2011. što je, kako ističu studenti, daleko od ispunjenja njihovih zahtijeva za besplatnim obrazovanjem. „Ovim protestom, koji predstavlja samo jednu u nizu budućih masovnijih akcija, potvrđujemo da ne odustajemo od prava obrane na obrazovanje.“, poručili su studenti.

Ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fucks smatra kako zahtjev da svi studenti tijekom cijeloga studija imaju pravo na besplatno studiranje, bez obzira na rezultate koje postižu tijekom studiranja, jednostavno ne može biti ostvareno.“ Ja sam apsolutno siguran da najveći broj studenata definitivno podržava ovu odluku Vlade o jednakim startnim pozicijama za sve studente, koji upisuju godinu.“, kazao je Fuchs.

Razlike u stajalištima

Sjedište Vlade RH

Što će reći Vlada?

Resorno ministarstvo smatra kako nakon besplatnog upisa na prvu godinu, sveučilišta autonomno trebaju odlučiti o visini studentskih participacija za iduće akademske godine. Studenti se tome protive jer tvrde kako ta odluka ne obuhvaća najveći broj studenata koji će i dalje morati plaćati visoko obrazovanje. Sve to neće doprinijeti da Hrvatska postane zemlja znanja, kako se ranijih godina pokušala deklarirati.

Protivnici Vladinog prijedloga upozoravaju i kako se sve manje izdvaja za znanost. Hrvatska se, primjerice, nikad nije približila lisabonskom cilju Europske Unije da 2010. godine izdvaja tri posto BDP-a za znanost.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva