1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Stručnjaci o Radončićevom slučaju

Privođenje Fahrudina Radončića otvara brojna pitanja. Neka od njih su „rak rana“ bosansko-hercegovačkoga društva. Kako funkcionira i u kakvim uvjetima djeluje pravosuđe BiH?

Nakon privođenja Fahrudina Radončića bilo je i ovakvih komentara: „Radončić je prevelika riba da bi se sve zataškalo“ i „u zatvor će Radončić ili netko od tužitelja“. Autor prvog komentara je politički analitičar Adis Arapović. On je, gostujući u programu BHRT-a, kazao da je „nenormalno“ da se Tužiteljstvo i Sud „prepucavaju“ s političkim strankama o nezavisnosti vlastitog djelovanja.

„Svatko u ovoj zemlji treba raditi svoj posao. Posao političkih stranaka jest da budu predstavnici određenih društvenih slojeva, da se bore za svoje ciljeve, svoje ideale, svoje ideje, a posao sudova i tužiteljstava je da održavaju pravni poredak. Među njima ne treba biti nikakve komunikacije, posebno ne javne prepirke koja može mirisati upravo na montirane političke slučajeve, na skrivene razloge i pozadine, pa čak i na političku kontrolu nad određenim ljudima u tužiteljstvu i u sudu“, rekao je Arapović.

Reakcije stručnjaka i stranačka priopćenja

Odvjetnik i bivši sudac Suda BiH Vlado Adamović vjeruje da će ovoga puta u zatvor Radončić, ili netko od tužitelja. „Želim kazati da je dosta više spektakularnih uhićenja u Sarajevu ili bilo kojem drugom dijelu BiH. U ovoj zemlji uhićivani su članovi Predsjedništva, ministri, parlamentarci... Kakvu sliku šaljemo u javnost kada se 'spektakularno' uhiti jedna takva osoba, a za mjesec dana se sve zaboravi? Mislim da Tužiteljstvo ne može više tako funkcionirati. Nakon ovoga će se neke stvari riješiti. Ili će u zatvor Radončić, ili netko od tužitelja“, rekao je Adamović u programu Federalne televizije.

Sud BiH

Sud BiH žali se na pritiske

Radončićev Savez za bolju budućnost (SBB) BiH podržao je svog lidera ocijenivši, između ostalog, da je riječ o „besprizornoj političkoj montaži koja za cilj ima destabilizaciju bošnjačkog političkog faktora, a time i destabilizaciju BiH“, ali su kritike stranke upućene na račun pojedinaca u pravosuđu. SBB ističe da „ima puno povjerenje u sposobnost pravne države i vjeruje u poštenje i profesionalizam časnih ljudi u Tužiteljstvu i pravosuđu BiH“. „Sigurni smo da će ovaj sramni čin pravosudnih institucija BiH u konačnici dovesti do razobličavanja i demontaže kriminalnog miljea oličenog u vezama teško presuđenih kriminalaca i odmetnutih struktura u Sudu i Tužiteljstvu BiH“, navodi se u reakciji SBB-a BiH.

Očitovanja Suda i Tužiteljstva BiH

Iz Državnog suda priopćeno je da „pritisci na Sud BiH moraju prestati“. „Sud BiH izražava duboku zabrinutost atmosferom koja se u javnosti kreira posljednjih dana, a kojom se ova institucija nastoji politizirati, a rad njezinih sudaca degradirati. Suci Suda BiH trenutno rade u teškim uvjetima jer intenzitet pritisaka, koji dolazi s više strana, počinje nadilaziti granice podnošljivosti“, priopćio je Državni sud. U ovoj instituciji, međutim, nisu mogli potvrditi odnosi li se priopćenje konkretno na Radončićev slučaj. U istom priopćenju (27.1.) spominju se i „pritisci“ u vezi s procesom koji se u ovom Sudu vodi protiv Nasera Orića. Tužiteljstvo BiH bilo je konkretnije. „Tužiteljstvo BiH podsjeća javnost da su svi građani jednaki pred zakonom, da se postupak vodi sukladno zakonu, da pred zakonom nema nedodirljivih i da bilo kakvi politički ili medijski pritisci ne mogu i neće utjecati na vođenje postupka“, navodi se, između ostalog, u informaciji Tužiteljstva o prijedlogu za određivanje mjere pritvora za Fahrudina Radončića.

Pojašnjavajući kako se u BiH manifestiraju pritisci na pravosuđe, profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu Zarije Seizović kaže da „javnost, mediji, pojedinci, političari i drugi, svjesno ili nesvjesno, a svakako emotivno, praktično vrše politički pritisak na organe gonjenja i nadležni sud“. „Generalno, na pravosuđe se vrše dvije vrste pritiska: jedna koju vrše mediji posredstvom izvještavanja o važnim predmetima, dok drugu vrstu pritiska vrše neodgovorni pojedinci koji tvrde da se radi o 'politički montiranim procesu'. Takve neodgovorne izjave trebalo bi i dokazati jer implicitno sadrže tvrdnju da su policija, tužiteljstvo i sudovi korumpirani“, kaže Seizović.

Nepovjerenje u pravosuđe zbog propasti „velikih slučajeva“

Profesor Seizović komentira i činjenicu da u BiH nema naročitog povjerenja u pravosudne organe. „Dosadašnji rezultati, uhićenje pa puštanje ili oslobađanje drugostupanjskom presudom VIP okrivljenih je jedan od važnih razloga ovog nepovjerenja. Što se tiče uloge Tužiteljstva BiH, notorno je da se nije moglo pohvaliti efikasnim obavljanjem osnovnog posla iz njegove nadležnosti, a to je gonjenje počinitelja kaznenih djela. Ako tužitelj ima loše rezultate, a oni su indicirani obustavljanjem postupka, odustankom od gonjenja ili oslobađajućom presudom, mora za to snositi disciplinsku, a po potrebi i drugu vrstu odgovornosti“, ističe Seizović za Deutsche Welle.

Zarije Seizović

Zarije Seizović

Naš sugovornik tvrdi da su brojni „veliki slučajevi“ propali zato što se u njih ulazilo „prilično nespremno“. „Loša procjena uspjeha, nedostatak dokaza, nepripremljenost, a možda i nedostatak kompetencija. Konačno, možda postoji i nekakav 'paralelan svijet odlučivanja' poput veza, pritisaka, korupcije u svakom segmentu života, pa i u pravosuđu, ali to je nemoguće ili jako teško dokazati. Niti jedan sudac ili tužitelj do sada nije osuđen na zatvorsku kaznu“, kaže profesor Seizović.

Radončićeva obrana: „Komentari su uobičajeni za demokratska društva“

Radončićeva braniteljica Vasvija Vidović, međutim, smatra da su komentari rada pravosuđa uobičajeni u demokratskim društvima. „Sud i Tužiteljstvo BiH su profesionalni državni organi koji bi trebali postupati po zakonu. Pritisak na ove organe je neprihvatljiv, a i ne bi smio na njih utjecati. Svuda u svijetu je normalno da se komentiraju njihovi postupci i odluke, ali pravosuđe treba raditi svoj posao. Njihove prepiske s medijima su vrlo upitne. Pravosuđe mora raditi bez obzira na izjave koje se čuju u javnosti. Međutim, mi bismo bili sretniji da visoki državni dužnosnici, čelnici države, ne daju izjave s tim u vezi“, rekla je Vasvija Vidović.

Fahrudin Radončić osumnjičen je za „udruživanje radi činjenja kaznenih djela“, „ometanje rada pravosuđa“ i „davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem“. Sud BiH odredio mu je jednomjesečni pritvor zbog „bojazni da će osumnjičeni, boravkom na slobodi uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak“. Sud, također, smatra da bi osumnjičeni mogao „ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke ili sudionike“. Za navedena kaznena djela predviđena je zatvorska kazna u trajanju od jedne do deset godina.

Preporuka uredništva