Stručnjaci Europske unije počinju rad oko Reformskog sporazuma

Slovensko je Predsjedništvo podijelilo interni dokument u kojem se nalaze 33 područja koja treba preispitati još ove godine ukoliko bi Reformski sporazum stupio na snagu 1.1.2009. godine, kao što je to bilo predviđeno.

U dokumentu je istaknuto kako veleposlanici zemalja članica trebaju započeti “provjeravati tehnička i pravna pitanja” do kraja ovog mjeseca, dok će Slovenija asistirati oko pitanja “jesu li potrebni dodatni aranžmani nešto kasnije za neka osjetljivija politička pitanja”. U dokumentu se također ističe kako novo uređenje u Sporazumu iz Lisabona – sa ministrom vanjskih poslova i predsjednikom Europske unije koji će imati mnogo veće ovlasti u izradi zakona – što je izazvalo čitav niz gorućih pitanja u zemljama članicama. Tu se ubrajaju i “strukture potpore za predsjednika Europskog vijeća”. Trenutno još nije sasvim jasno da li će budući predsjednik Europske unije – koji će uglavnom reprezentirati Europsku uniju prema vani – imati vrlo mali krug suradnika. Oko tog pitanja u Reformskom sporazumu nema nikakvih pojašnjenja.

Nadalje, još uvijek postoji nekoliko područja zakonodavstva (unutarnji poslovi, poljoprivreda, ribarstvo, transport i strukturni fondovi) koji bi ubuduće s većim ovlastima Europskog parlamenta mogli imati drukčiji raspored snaga.

Što s redovitim mjesečnim sastancima Vijeća ministara?

Europski stručnjaci i diplomati moraju razmotriti i pitanje što učiniti s mjesečnim redovitim sastancima Vijeća ministara vanjskih poslova kojim će pod novim Sporazumom ubuduće predsjedavati ministar vanjskih poslova Europske unije. Tradicoinalno ovaj sastanak je pokrivao područja razvoj i trgovina – ali bi to prema mišljenju Komisije - moglo prenijeti nepoželjne ovlasti ministru vanjskih poslova.

Razgovarat će se i o budžetu budući novi Reformski sporazum Europskom parlamentu daje pravo da prihvati cijeli godišnji proračun Europske unije kao i sedmogodišnju financijsku perspektivu. Pod postojećim pravilima Unije zemlje članice same odlučuju o izdacima, na primjer o poljoprivredi.

Aktiviranje građana

Slovenski dokument je sastavio i popis nekoliko područja uključujući i aktiviranje inicijativa građana – gdje građani među ostalim mogu uputiti Komisiji peticiju o temama po izboru – kao i predložiti novog predsjednika i ministra vanjskih poslova te pokrenuti inicijalnu raspravu o namještenju europskog javnog tužitelja.

Novi sporazum o Europskoj uniji također nanovo određuje kako bi se Europska unija trebala postaviti na mjesečnim sastancima ministara na područjima kao što su energija, konkurentnost ili poljoprivreda. Postojeći sustav predviđa da zemlja koja predsjedava Unijom šest mjeseci predvodi sve sastanke Vijeća ministara. Međutim, novi sustav obečava brojne kombinacije jer će sastanke moći voditi bilo koji ministar iz skupine triju zemalja koje će predsjedavati unijom u trajanju od 18 mjeseci.