1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Stres i globalizacija

Činjenica da stres izaziva bolesti zapisana je još na jednom egipatskom papirusu starom preko 3.500 godina.

Stres je uzrok brojnih oboljenja

Stres je uzrok brojnih oboljenja

Prije 2.400 godina starogrčki liječnik i svećenik Hipokrat , počeo je istraživati ljudsko tijelo. U doba prosvjetiteljstva u Europi francuski je filozof Descartes vjerovao da tijelo funkcionira kao stroj. To je imalo dobre i loše strane, kaže profesor Wolfgang Herzog, direktor Klinike za psihosomatsku i opću medicinu Sveučilišta u Heidelbergu: "Od tada je došlo do promjene u medicini, koja je vrlo dobrodošla, jer su se počeli istraživati mehanizmi. To je u mnogim područjima dovelo do spoznaja o tome kako nastaju bolesti i kako na njih možemo pozitivno djelovati. No, zagubilo se to staro znanje u kojem se ističe kako su tijelo i duša uvijek povezani."
Svođenje medicine samo na proučavanje tijela ograničilo je i samu njezinu učinkovitost. Danas je poznato da kod bolesti kao što su astma, alergije i neurodermitis veliku ulogu imaju i duševna opterećenja, isto kao i kod srčanih oboljenja i dijabetesa, tipičnih bolesti u europskim zemljama. Te se bolesti znatno bolje mogu liječiti ako se istovremeno liječe i njihov duševni aspekt, no to zahtijeva puno vremena, a time povećava troškove liječenja.
Gotovo se nigdje ne provode mjere prevencije za bolesti kojima je uzrok duševno opterećenje, bez obzira što su u međuvremenu poznati brojni uzroci. Znanstvenici sa Sveučilišta u Ulmu ustvrdili su da nezaposlenost pridonosi tome da se ljudi više razboljevaju. Isto tako na zdravlje negativno utječe neobuzdani priljev informacija, jer se pri tome vrlo teško orijentirati. Nisu svi u stanju oduprijeti se toj poplavi različitih podražaja i sačuvati kontrolu nad vlastitim životom i aktivnostima. Studija u kojoj je provedeno istraživanje među umjetnicima jasno je pokazala povezanost različitih čimbenika koji doprinose zdravlju. Profesor Rainer Matthias Holm-Hadulla, stručnjak za psihijatriju, psihoterapiju i psihoanalizu sa Sveučilišta u Heidelbergu kaže: "Provedena su zanimljiva istraživanja koja jasno pokazuju kako su oni pjesnici koji imaju jasne strukture, a izvana doživljavaju uspjeh i uz to još dobro zarađuju, bolje zaštićeni od psihičkih oboljenja."
I kod ljudi drugih profesija koji moraju raditi sve više i sve brže i koji nemaju vremena ni za sebe, ni za obitelj i prijatelje, također nestaju jasne strukture i priznanje za njihov rad. Ti se ljudi osjećaju sve više zbunjeni jer nemaju vremena u miru proživljavati i sređivati svoje dojmove. Tamo gdje nema dovoljno opuštenosti, vremena i mira, nema ni kreativnosti. "A tu su i stvari koje ubijaju svaku kreativnost - alkohol i stalna izloženost medijima, što uništava svaku mogućnost asocijativnog, mirnog razmišljanja", dodaje profesor iz Heidelberga.
Brojne su azijske zemlje tijekom nekoliko proteklih desetljeća doživjele ogroman skok i pretvorile se od zemalja s poljoprivrednom strukturom stanovništva u suvremena industrijska društva, pri čemu je zapadnjački životni stil potisnuo tradiciju i religiju. Posljedica toga je znatan porast psihičkih oboljenja u tim zemljama. Sve brži napredak vodi do biološke granice podnošljivosti, pojašnajva komunikolog Günter Tembrock: "Svaka generacija uči nešto novo i nešto potpuno drugačije. Pri tome postoji opasnost da se izgubi kontinuitet i stabilnost u društvu. Do sada se evolucija odvijala tako da se stalno usvajalo samo oko 25 posto novih znanja, a ostalo je ostajalo isto i samo se postupno razvijalo. Taj bi model sada mogao izmaknuti svakoj kontroli."
Ni jedan organizam ne može podnijeti stalne promjene. Globalizacija u cijelom svijetu dovodi do vrlo brzih promjena u načinu rada i života. Sljedećih godina treba računati s velikim promjenama klime i treba se oprostiti od jeftine nafte. Skupa pogonska goriva dovesti će do promjene sveukupne svjetske trgovine, jer će transport s udaljenih destinacija bit preskup. Uz to treba računati i s novim priljevom izbjeglica koji će bježati iz područja u kojima se više neće moći živjeti, kao i iz ratnih područja i zemalja zahvaćenih dubokom gospodarskom krizom.

  • Datum 14.11.2006
  • Autor Karl Josef Kutzbach
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Znz
  • Datum 14.11.2006
  • Autor Karl Josef Kutzbach
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Znz