1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Stranka desnih ekstremista (opet) nije zabranjena

Savezni ustavni sud nije zabranio ekstremno desni NPD. Iako NPD "jasno slijedi protuustavne ciljeve i ideologiju blisku nacionalsocijalistima, on trenutno ne predstavlja konkretnu opasnost". tvrdi Ustavni sud.

Ovo je drugi pokušaj zabrane Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD). Zato što je ona usmjerena na "uklanjanje slobodarskog osnovnog poretka u cjelini". Tako piše u zahtjevu za zabranom koji je Saveznom ustavnom sudu u Karlsruheu 2013. podnio Bundesrat, vijeće njemačkih saveznih pokrajina. Prvi pokušaj prije deset godina pretvorio se u katastrofu jer su suci imali ozbiljne sumnje u pouzdanost dokaznog materijala. On je naime većinom potjecao od doušnika Ureda za zaštitu ustavnog poretka koji su bili u vodećim gremijima NPD-a. Zato se Ustavni sud uopće nije bavio pitanjem je li ta desno-ekstremna stranka usmjerena protiv ustavnog poretka.

S obzirom na to šesnaest saveznih pokrajina koje su zastupljene u Bundesratu ovaj put su korak dalje. Jer, nakon što su doušnici Ureda za zaštitu ustavnog poretka povučeni, početkom ožujka 2016. je održana usmena rasprava. Ali, samo se Bundesrat zalagao za zabranu NPD-a. Bundestag i Savezna vlada koji su zajedno stajali iza prvog zahtjeva za zabranom nisu se mogli dogovoriti oko potpore zahtjevu Doma saveznih pokrajina. Prevelike su bile sumnje da će zahtjev na kraju biti uspješan.

Je li NPD "bazadesno-ekstremističke mreže"?

Oni koji su sumnjali u utemeljenost zahtjeva, i oni izvan politike, zacijelo su se osjećali potvrđenima prilikom usmene rasprave. Jer, Drugi senat pod predsjedanjem predsjednika Suda Andreasa Voßkuhlea iskazao je sumnje glede tvrdnji o potencijalu opasnosti NPD-a.

Deutschland NPD Verbotsverfahren (Reuters/K. Pfaffenbach)

Predsjednik Saveznog ustavnog suda Andreas Voßkuhle

Saski premijer Stanislaw Tillich (CDU) je, među ostalima, NPD označio "bazom desno-ekstremističke mreže". To je smiona teza koja je stajala u upadljivoj suprotnosti čak i s procjenom tajne službe. Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka svojevremeno je tvrdio da je NPD u stalnoj krizi - "personalno, strateški, izborno-politički".

Od tada se stanje stranke koja je osnovana 1964. još više pogoršalo. U rujnu prošle godine je na pokrajinskim izborima u Mecklenburgu i Zapadnom Pomorju ispala i iz posljednjeg pokrajinskog parlamenta. Već 2014. nije u Saskoj prešla izborni prag od pet posto. Time su se njezini prihodi iz državne blagajne još više smanjili, jer stranke dobivaju nadoknadu za troškove predizborne kampanje. Manji prihodi znače i manje sposobnosti NPD-a i njegovih oko 5.000 članova da vode kampanju. I na komunalnoj razini ona je marginalna. Od 230.000 dužnosnika u cijeloj Njemačkoj samo njih oko 360 pripadaju NPD-u.

Visoke ustavne ograde za zabranu neke stranke

Zagovornici zabrane ukazuju na "ideološku povezanost" te stranke s nacionalsocijalizmom. To zacijelo slično vide i suci. Teško je opovrgnuti i tvrdnju da NPD slijedi ciljeve koji su protiv njemačkog ustavnog poretka. Pa ipak se ona može nadati da će sve završiti opomenom. Može se zamisliti presudu u kojoj će se reći da je NPD neprijateljski nastrojen prema ustavnom poretku, ali da ona ne predstavlja opasnost za državu.

Tvorci njemačkog Temeljnog zakona (Ustava) u Članku 21. su prilično visoko postavili letvicu za zabranu neke stranke. "Protuustavnom" se prema tomu smatra stranku koja ima za cilj "ograničiti ili ukloniti slobodarski demokratski osnovni poredak ili ugroziti postojanje Savezne Republike Njemačke". Za to NPD s obzirom na njegovu beznačajnost nije, izgleda, ni približno u stanju. Njegovi čelnici se neposredno pred izricanje presude u Karlsruheu pokazuju kao prkosni i borbeni: "U jednoj pravnoj državi se ne može zabraniti stranku koja ne čini ništa zabranjeno", likuje njegov jedini zastupnik u Europskom parlamentu Udo Voigt na web-stranici NPD-a.

Symbolbild Reichsbürger (picture-alliance/dpa)

"Treći put" je jedna od desno-ekstremnih stranaka koja bi mogla profitirati od eventualne zabrane NPD-a

"Desnica" i "III. put" spremni kao alternativa NPD-u

Ako NPD ipak bude zabranjen ima više kandidata koji bi ga zamijenili. Tu su "Desnica" i "III. put". O njima se već u Izvještaju Ureda za zaštitu ustavnog poretka 2014. kaže da u perspektivi služe kao "prihvatilišta za neonaciste pogođene zabranama njihovih udruga". To bi moglo vrijediti i za članove NPD-a ako njihova stranka ne bude imala budućnost. Neovisno o tomu u desničarskim miljeima nema jasnih granica. Parole protiv stranaca i rasističke parole redovito koriste i NPD i "Patriotski Europljani protiv islamizacije zapada" (PEGIDA).

A tu je i "Alternativa za Njemačku" (AfD). Kod te stranke koja je u usponu predrasude protiv izbjeglica i tražitelja azila igraju važnu ulogu. Kad je NPD u jesen 2016. morao napustiti i posljednji pokrajinski parlament, onaj u Mecklenburgu i Zapadnom Pomorju, njegov čelnik Udo Pastörs je AfD-u zaželio "svako dobro". AfD je naime osvojio 20,8 posto glasova. Pastörs je dodao da je NPD tek prihvatljivim u javnoj raspravi učinio "važne teme". Izgleda da vodstvo AfD-a nema poteškoća u kontaktima s pristašama NPD-a.

Preporuka uredništva