1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Strani kulturni centri nisu više samo prozori u svijet

Kulturni instituti zapadnoeuropskih zemalja u Hrvatskoj i drugim zemljama regije imali su važnu društvenu i političku ulogu u vremenima kada je Europa bila podijeljena željeznom zavjesom. Važnu zadaću imaju i danas.

default

Irina Müller u akciji

Promjene koje su počele padom Berlinskoga zida, utjecale su i na današnju poziciju kulturnih instituta, koji više nisu dragocjeni prozorčići koji daju uvid u umjetnička, ali i društvena kretanja s one strane dobro čuvanih granica, no i dalje imaju važnu zadaću – prvenstveno, to je promicanje međunarodne suradnje i raznolikosti europskih identiteta. To je potvrdila i ovogodišnja Noć kulturnih instituta zemalja Europske unije, koja je u subotu (9.5.2009.) bila priređena u Zagrebu.

Nacht der EU-Kulturinstitute in Zagreb EUNIC Xavier Lucchesi

Rendgenske snimke Xaviera Lucchesija

Performans „Smrt je sigurna“ tijekom kojega njemačka umjetnica Irina Müller kuhinjskim priborom obavlja egzekuciju nad 30-ak trešanja, u organizaciji Goetheovog instituta, video instalacija Thomasa Jelineka „Budućnost“ koja prikazuje portrete mladih ljudi različitog kulturnog podrijetla i obrazovanja, čije je postavljanje priredio Austrijski kulturni forum, ili svjetlosna instalacija s rendgenskim snimkama ljudi umjetnika Xaviera Lucchesija, kojega je doveo Francuski kulturni institut – dio je to programa kojim je šest kulturnih instituta zemalja EU-a u Hrvatskoj, umreženih u platformu EUNIC po drugi put obilježilo svoj dan, odnosno Noć. Uz prigodno odabranu temu „Zamisli, ostvari, budi inovativan“ - moto aktualne Europske godine kreativnosti i inovativnosti - ove je godine manifestacija bila priređena u prostorima zagrebačkoga Studentskoga centra, u partnerstvu sa SC-ovom produkcijom „Kultura promjene“, koja snažan naglasak svojih aktivnosti stavlja upravo na umrežavanje hrvatskih umjetnika sa stranim kolegama i uključivanje u suradničke platforme EU-a.

Manje novca i za kulturne institute

Voditeljica „Kulture promjene“ Nataša Rajković iza sebe ima dugogodišnji staž umjetničkog djelovanja, pa je – zahvaljujući svojim interesima – imala i uvid u svojevrsnu transformaciju zapadnoeuropskih kulturnih instituta u Hrvatskoj. Iako smatra da se njihove osnovne zadaće nisu promijenila, primjećuje da su se smanjili proračuni i investiranja u takve oblike suradnje: „Odražava li se to na pozivanje umjetnika u Hrvatsku i obrnuto, teško je reći, no kolege i sami kažu da postoje ograničenja za projekte koji se izravno ne odnose na gostovanja njihovih umjetnika.“

Nacht der EU-Kulturinstitute in Zagreb EUNIC Irina Müller

Smaknuće trešanja u izvedbi Irine Müller

Prema riječima Nataše Rajković instituti se danas više okreću komunikaciji s lokalnom scenom, kojoj i samo prepoznavanje od strane kulturnih instituta zemalja EU-a pomaže u realizaciji projekata.

Zadaća i proizvodnja kulture

Ravnatelj Francuskog instituta u Zagrebu Stephane Ré komentira da se njihova uloga tijekom posljednjih 10-ak godina uvelike promijenila: “Instituti već odavno nisu jedini izvor informacija o drugim kulturnim scenama pa se pokušava unapređivati suradnju umjetnika kroz koprodukcije, rezidencijalne boravke i druge programe kroz koje francuski umjetnici ne samo da predstavljaju svoje radove, nego stvaraju kontakte s hrvatskim kolegama, da ih kasnije eventualno predstave u svojoj domovini“, objašnjava Ré koji priznaje da je institutima danas možda i teže obavljati svoj posao jer više nije dovoljno samo prezentirati kulturu, nego se valja i aktivno uključiti u njezinu proizvodnju.

Slično razmišlja i ravnateljica zagrebačkoga Goetheovog instituta Juliane Stegner, koja kaže da više nije važno predstavljati nacionalnu umjetnost i identitet jer su ljudi s umjetničke scene međunarodno dobro povezani i informirani: „Više ne možemo nuditi samo uvid u naše nacionalne kulture, nego moramo raditi na komunikaciji i razmjeni ideja, inicirati i potpomagati suradnju,“ istaknula je Stegner.

Nacht der EU-Kulturinstitute in Zagreb EUNIC Thomas Jelinek

"Budućnost" Thomasa Jelineka

Kulturni instituti sve važniji

Njezin kolega Adrian Chadwick, ravnatelj Britanskog savjeta u Zagrebu, nadovezuje se ocjenom da kulturni instituti nipošto ne gube relevantnost, nego dobivaju sve veću važnost: „Odmaknuli smo se od koncepcije širenja i prezentiranja nacionalnih kultura i prebacili smo težište na multikulturni pristup – promičemo dijalog, suradnju, razmjenu umjetnika… Jednosmjerni tijek informacija više nije moguć u vremenu fluidne višestrane komunikacije,“ zaključio je Chadwick, koji – kao i njegovi kolege – hvali hrvatsku kulturnu scenu koja je kroz mnogobrojne međunarodne festivale, filmske i kazališne koprodukcije ili izvaninstitucionalne umjetničke projekte već dokazala da je neodvojivi dio europskog kulturnog identiteta.

Nadajmo se da će se ta neodvojivost hrvatske kulture, uskoro i formalizirati toliko željenim članstvom u Uniji koju – među ostalim – predstavljaju i Kulturni instituti zemalja EU-a.

Autor: Vid Mesarić, Zagreb

Odgovorni urednik: Anto Janković