1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Strancima u Njemačkoj svanulo?

U Berlinu je jučer održan takozvani integracijski summit – za kancelarku Merkel «prekretnica u u povijesti njemačke integracijske politike». Predstavnici Turske općine u cijelosti su ignorirali skup. Reakcije su dvojake.

default

Sudionici integracijskog summita zadovoljni

Integracijski summit u Berlinu zasjenio je izostanak predstavnika vodećih organizacija turskih doseljenika. Predsjednik Turske općine u Njemačkoj Kenan Kolat je pred ulazom u Ured kancelarke u Berlinu objasnio razloge njihova bojkota: «Zakon o doseljavanju vrvi od predrasuda. To je ono što nas doista ljuti i čini bijesnima.» Nešto kasnije Kolat je dodao: «Nismo vidjeli ozbiljne nemjere za vođenje dijaloga. Inače, kritike ne stižu samo s naše strane, nego i od sindikata, socijalnih udruga i crkava.»

Otežano doseljavanje škodi integraciji

I doista: protiv nedavnog pooštrenja Zakona o doseljavanju, poglavito u dijelu koji se odnosi na doseljavanje članova obitelji, zajedno s migrantima prosvjedovali su i pripadnici sindikata, među njima i članica predsjedništva Saveza njemačkih sindikata DGB-a Annelie Buntenbach: «Ako želimo dugoročni integracijski proces, onda on mora počivati na povjerenju i sudjelovanju stranaca. Mjere restrikcije, što su upravo zakonski potvrđene, stoje u teškoj suprotnosti s namjerama i predstavljaju golemo opterećenje za proces integracije.»

Grünes Licht für Integration?

Integracija nije jednostrani proces.

I dok se vani prosvjedovalo, u Uredu kancelarke je stotinjak predstavnika iz svih segmenata društva na inicijativu šefice kabineta Angele Merkel usvojilo takozvani Integracijski plan. Za njegovu će realizaciju samo savezna vlada do kraja desetljeća na raspolaganje staviti 750 milijuna eura godišnje. Taj će se novac, među ostalim, utrošiti na stotine pojedinačnih programa i mjera bolje integracije stranaca u njemačko društvo, što su ih proteklih mjeseci u radnim skupinama izradili i na koje su se dragovoljno obvezali predstavnici federalnih institucija, saveznih pokrajina, jedinica lokalne samouprave, sportskih udruga, državnih ustanova i poduzeća.

Strancima se daje, ali se od njih i traži

Bolje poznavanje njemačkog jezika, bolja obrazovanost, manje prekida školovanja, više stranaca u medijima i javnoj upravi, više prava za žene, bolji izgledi za nadarene strane sportaše – to je ono što bi jednoga dana trebala biti stvarnost u Njemačkoj, istaknula je nakon sastanka kancelarka Merkel: «To je odgovor na stanje u našoj zemlji u kojoj živi 15 milijuna ljudi s migracijskom pozadinom. Mnogi su vrlo dobro integrirani. No, kod drugih imamo još problema i jednostavno želimo dati do znanja kako to ne možemo prihvatiti. Svaki građanin ove zemlje mora imati jednake izglede za obrazovanje, razvoj, a time i blagostanje u svom životu.»

Integrationsgipfel - Zypries, Merkel, Boehmer

Prekretnica u politici prema strancima?

Što je od svega toga postignuto trebao bi pokazati idući sastanak na vrhu dogodine ujesen. Unatoč bojkotu od strane predstavnika turskih organizacija, njemačka je kancelarka bila puna pohvale na račun integracijskog summita: «Ovo je prekretnica u povijesti integracijske politike, jer smo podastrli Integracijski plan u čijoj su izradi sudjelovale savezne institucije, pokrajine, lokalne zajednice te društvene skupine i doseljeničke udruge.» Merkel je u prvi plan istakla obostranost odnosno dvosmjernost zaključaka: «Integraciju u cjelini shvaćamo kao proces postavljanja zahtjeva migrantima, ali i njihova poticanja, te kao proces koji se ne tiče samo doseljenika, nego čitavoga društva.»

Samo isprazne riječi, najave i obećanja?

Neobično oštre bile su riječi kritike i nerazumijevanja, što ih je kancelarka uputila na račun onih predstavnika turske zajednice u Njemačkoj koji se u znak prosvjeda protiv nedavnog pooštrenja Zakona o doseljavanju nisu odazvali sastanku na vrhu: «Saveznoj se vladi ne postavljaju ultimatumi, a poglavito ne onda kada se radi o zakonima što ih je usvojio parlament.» No, Merkel je istodobno širom otvorila vrata za budući dijalog: «Savezna vlada vodi politiku otvorene, ispružene ruke. Imamo još mnogo posla, još je puno toga pred nama i pozivam sve da se ponovo uključe u ostvarenje tog procesa.»

Integrationskurs in Erfurt

Dozvole boravka nema bez znanja jezika.

Merkel, međutim, nije signalizirala spremnost na izmjene Zakona o doseljavanju. Ona je uvjerena u nužnost jezičnih ispita za strance koji žele živjeti u Njemačkoj uz iznimke za sve kod kojih ne postoji veća potreba za integracijom pa tako u opravdanim slučajevima i za turske građane. O diskriminaciji, dakle, ne može biti ni govora, poručuje kancelarka. Turska općina cijelu stvar vidi drukčije i najavljuje ustavnu žalbu na zakon. Političari vladajuće koalicije u paketu mjera, kojim se doseljeničke udruge i država dragovoljno obvezuju na poticanje integracije stranaca, vide «golemi korak na putu uspješne integracije». Oporba je po prirodi stvari nezadovoljna. Ona smatra kako je integracijski plan preopćenit, neobvezujući i prepun pukih najava i obećanja.