1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Strah zbog “udruženog zločinačkog pothvata”

Javnost u Republici Srpskoj u najmanju ruku je zabrinuta zbog kvalifikacije “udruženi zločinački pothvat” u presudi Zdravku Tolimiru. Jedan dio javnosti smatra da bi presuda mogla utjecati na budućnost RS-a.

Proteste von Anwohnern in Banja Luka, Bosnien und Herzegowina, gegen den Bau eines Wohnkomplexes auf dieser grünen Fläche, bzw. in diesem Park. Aufnahmedatum und -ort: 01.06.2012; Banja Luka, Bosnien und Herzegowina Autor: Dragan Maksimović (Korrespondent der DW)

Park Proteste Anwohner Banja Luka

Nakon prvostupanjske presude srpskom generlau Zdravku Tolimiru javnost u Republici Srpskoj zabrinula se zbog kvalifikacije “udruženi zločinački pothvat”. Prema riječima direktora Centra za istraživanje ratnih zločina RS Janka Velimirovića ona bi mogala imati izravne posljedice po taj entitet u BiH. “Može se vrlo lako promijeniti i da se kaže, recimo, imate sedam ili osam presuda za udruženi zločinački pothvat i za najteža djela među kojima je i genocid. I onda netko kaže da su se stekli elementi da se kaže da je i ta tvorevina koja se zove Republika Srpska nastala na takvim temeljima koji se baziraju na teškim kvalifikacijama tipa genocid. Zbog toga ovo može biti veoma upozoravajuće.”

Peticija Vijeću sigurnosti

Banja Luka, središte grada

Banja Luka, središte grada

To može biti upozorenje i za sve nevladine organizacije iz RS-a koje su ustanovljene nakon rata, a koje okupljaju bivše borce ili žrtve. One počinju s organiziranjem peticije koju će do travnja sljedeće godine poslati Vijeću sigurnosti UN-a, a u kojoj će tražiti ispitivanje rada Haškog tribunala zbog velikog broja presuda Srbima. Pantelija Ćurguz, predsjednik BORS-a kaže da svi u RS-u trebaju reagirati zbog kvalifikacije “udruženi zločinački pothvat” koji je naveden u Tolimirovoj presudi.

“To je vrlo opasna stvar i opasna kvalifikacija koja sasvim sigurno stvara tu formalno pravnu pretpostavku za izvlačenje zaključka da je RS nastala na kaznenom djelu ratnog zločina genocida i da je kao takvu treba ukinuti.”

Za političkog analitičara Ibrahima Prohića presuda Tolimiru ne znači ništa novo ali predstavlja očiglednu nervozu u RS-a kad je riječ o kvalifikaciji koja stiže iz Haškog tribunala. Što se tiče političkih posljedica presude Prohić kaže da bi ona mogla radikalizirati unutarnje odnose u BiH za one koji su ranije tražili ukidanje RS-a. Ipak svi oni koji žele dobro BiH neće raditi ništa nasilno te će poštivati sporazum iz Daytona, smatra Prohić.

“Tim sporazumom RS je definirana kao jedna od sastavnica BiH i to ni jedna presuda ne bi smjela derogirati i nitko ne bi smio olako se igrati s time. I to treba poštivati”, kaže Prohić.

Utjecaj “Žepe” na ostale procese

Zdravko Tolimir

Zdravko Tolimir

Presuda Tolimiru je i prva haška presuda kojom se potvrđuje genocid u Žepi, što će isto tako imati utjecaja na sve daljnje procese pred domaćim i međunarodnim sudovima, smatra Janko Velimirović. On kaže da se radi o tri likvidacije na području Žepe. Ubojstva Mehmeda Hajrića, Amira Imamovića i Avde Palića Sud je ocijenio kao „djelo genocida“. Ali, Velimirović smatra da za to nema temelja:

“Može li se Tolimiru pripisati sudjelovanje u tome a posebno može li se ubojstvo tri čovjeka okvalificirati kao genocid, jer to sada otvara Pandorinu kutiju o jako mnogo malih genocida kojima će ubrzo biti preplavljena cijela BiH.”

Zbog odnosa prema Srbima pred Haškim tribunalom nevladine organizacije iz RS-a ustanovljene nakon rata iz devedesetih, organizirat će potpisivanje peticije kojom se traži donošenje novog zakona o Sudu i Tužiteljstvu BiH i ispitivanje rada Haškog tribunala.

Preporuka uredništva