1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Strah od zavrtanja ruskih plinskih ventila

Više od jedne trećine plina koji se potroši u Europi dolazi iz Rusije. Zbog krize u Ukrajini raste i briga da bi Rusija mogla zavrnuti plinski ventil. I što onda? Međutim, i Rusija ovisi o Europi.

Kriza u Ukrajini nije samo politička, već se tu radi i o plinu. Rusija je važan proizvođač plina i isporučuje oko trećinu plina potrošenog u Europi. Većina toga plina prolazi kroz ukrajinske plinovode. Gotovo 40 posto plina u Njemačkoj dolazi iz Rusije. Još veća je ovisnost baltičkih država, jer one uvoze skoro 100 posto svoga plina iz Rusije. A i u Ukrajini ovise o plinu iz Rusije. Tako s krizom u Ukrajini raste i briga za energetsku opskrbu u Europi. Jer, Rusija je u prošlosti svoga plinskog diva Gazproma rado koristila za političke ciljeve.

Ukrajinci su to već osjetili na vlastitoj koži. Od 2006. je Rusija Ukrajini već dva puta zavrnula plinske ventile. Razlog: svađa oko uvjeta za tranzit i oko cijena. Osim toga, Rusija je Ukrajinu sumnjičila da se priključila na plinovode, a da za to nije platila. A i sada je Ukrajina ponovno osjetila tu moć Rusije. U srijedu (5.3.2014.) je Gazprom najavio da će povući popust od 30 posto na ruski plin i od Ukrajine zatražio da izmiri dugove. Za jednu državu, koja se nalazi pred bankrotom, to je težak udarac.

Jugoistočna Europa otkupljuje velike količine ruskog plina

Jonas Grätz

Jonas Grätz

No, u kakvoj situaciji će se naći Europa ako kriza eskalira i Rusija zavrne plin? "Europska unija bi time bila posebno pogođena", smatra Jonas Grätz iz Centra za sigurnosnu politiku smještenog u Zürichu. "Međutim, neke zemlje poput Mađarske ili Bugarske bi vjerojatno bile više pogođene, nego zapadna Europa, gdje su plinski rezervoari još popunjeni sa 60 posto. To znači da je potrošnja osigurana za još do četiri mjeseca." Usto dolazi da je potrošnja plina zbog tople zime još relativno mala.

"Osim toga, imamo i preveliku ponudu na međunarodnim plinskim tržištima", kaže Claudia Kemfert, energetska stručnjakinja pri Njemačkom institutu za gospodarska istraživanja, DIW. "Ali dugoročno gledano Europa nije dovoljno pripremljena na to da jednu trećinu plina dobiva iz drugih izvora. Posebice je to slučaj u zemljama jugoistočne Europe, koje otkupljuju velike količine plina iz Rusije", napominje Kemfert.

Claudia Kemfert

Claudia Kemfert

Ukoliko bi bio samo blokiran tranzit preko Ukrajine, onda bi se ruski plin mogao dopremati preko plinovoda Sjeverni tok, čija trasa vodi od Rusije kroz Baltičko more izravno do Njemačke, a trenutačno nije potpuno iskorišten. Pored toga, veliki dio plina se doprema i putem plinovoda Jamal preko Bjelorusije i Poljske do Njemačke. Ukoliko se iz Rusije više uopće ne bi dopremao plin, u Europu bi se mogao na primjer s Bliskog istoka prevoziti ukapljeni zemni plin (plin hlađenjem doveden u tekuće stanje) u tankerima. Međutim, u Njemačkoj ne postoji nijedan terminal u kojemu bi se mogao istovariti teret s tankera. U slučaju dužeg izostajanja isporuke plina iz Rusije, dobavljači bi se mogli prebaciti i na druge plinovode, na primjer iz Alžira ili Norveške.

Dugoročno gledano bi Europa i iz Irana mogla nabavljati plin, ukoliko bi se ta zemlja jače otvorila prema Zapadu. "Ali Iran ima i vrlo dobru zemljopisnu poziciju, koja mu omogućava izvoz, primjerice, u Pakistan ili Indiju", napominje energetski stručnjak Grätz.

Politika opušteno prati situaciju

Günther Oettinger

Günther Oettinger smatra da nema razloga za brigu

Opskrba plinom u Europskoj uniji nije ugrožena krizom na ukrajinskom poluotoku Krimu, službeno navodi Europska komisija, ali i njemačka vlada. "Trenutačno nema razloga za brigu", kazao u utorak (4.3.2014.)u Bruxellesu povjerenik za energiju Günther Oettinger, obrazloživši da su plinski rezervoari zbog tople zime puniji nego protekle godine.

Osim toga, Rusija je barem za zapadnu Europu dosad uvijek važila kao "apsolutno povjerljivi isporučitelj", kazao je njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel. Ipak je Oettinger upozorio odgovorne u Moskvi da se pridržavaju postojećih ugovora: "Svima nama će dobro doći ako se pridržavamo naših obveza."

Energetski stop bi bio ruski autogol

Claudia Kemfert ističe da je Rusija u biti "ovisna o isporukama plina Europi", navodeći podatak da "60 posto ruskih državnih prihoda dolazi iz prodaje nafte, plina i kamenog ugljena. Većina toga se prodaje Europi. Tako da bi Rusija time sama sebi naštetila."

Jonas Grätz stoga smatra da se s tom ovisnošću Rusije od europskog tržišta mora drukčije ophoditi, navodeći da se situacija može iskoristiti kako bi se Gazpromu, odnosno Rusiji nametnula pravila europskog tržišta plinom. Za Putina je Gazprom geopolitički jako važan. Ukoliko bi se stopirala isporuka plina Europi, Gazprom bi se našao u lošoj situaciji. "A ako je Gazpromu loše, ona bi i Putin dobio probleme, jer mu je to poduzeće potrebno kako bi u Rusiji, primjerice, realizirao projekte poput Sočija (Olimpijada) ili zbog opskrbe plinom udaljenih seoskih regija, ali i kako bi to poduzeće iskoristio kao vanjskopolitičko sredstvo", navodi Grätz.

Plinovod u Ukrajini - ventil

U Europi polaze od toga da neće doći do zavrtanja plinskih ventila

Rusija je, pored toga, i u drugim trgovačkim oblastima povezana s Europskom unijom. Rusija je trenutačno treći po važnosti trgovački partner EU-a. 2012. su Rusi u Europu izvezli robu u iznosu od 215 milijardi eura, a uvezli u Rusiju robu iz Europe za 123,4 milijarde eura. Njemačka je unutar EU-a za Rusiju treći po važnosti trgovački partner i isporučuje prije svega automobile, strojeve i kemijske proizvode. Obrnuto je Rusija tek na jedanaestom mjestu najvažniji njemačkih trgovačkih partnera - odmah iza Poljske.

Situacija u Ukrajini je drukčija. Bruxelles se brine za stanje u toj zemlji, potvrdio je Europski povjerenik za energiju Günther Oettinger nakon sastanka s ministrima za energiju 28 zemalja članica EU-a, održanog u utorak (4.3.2014.). Tako Europska komisija razmatra da Ukrajini pomogne u otplaćivanju plinskih dugova Rusiji. Komisija, osim toga, želi izboriti olakšavajuće okolnosti nabavke plina. Na stolu su se već našli planovi prebacivanja plina u Ukrajinu kroz Slovačku.

Preporuka uredništva