1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Strah od "židovske zavjere"

Posebna komisija koju je angažirala njemačka vlada ustanovila je da u Njemačkoj vladaju "duboko ukorijenjene predrasude" o židovima. Svaki peti Nijemac je latentni antisemit, tvrdi se u njezinom izvještaju.

Karneval u Kölnu

Kritika antisemitizma na karnevalski način

Židovska zvijezda

Riječ "židov" mnogi još u Njemačkoj koriste u pogrdnom značenju

Mladi u Njemačkoj riječ "židov" danas koriste kao normalnu psovku, iako onaj kome je ta psovka upućena obično nema veze ni s židovima ni s njihovom vjerom. "Tebe bi trebalo u Auschwitz", također je jedna od često korištenih uvreda. Ovo se navodi u izvještaju posebne komisije stručnjaka koja je od vlade u Berlinu dobila nalog da provede istraživanje. Prema želji njemačkog parlamenta, znanstvenici će ubuduće redovito podnositi izvještaj o antisemitizmu u društvu.

Jedan od zaključaka komisije glasi: u krugu prijatelja, na stadionu, u restoranu ili na internetu - uvrede spadaju u nešto što doživljava svaki židov u Njemačkoj. Iako je službeno protjeran iz društva i politike, antisemitizam je suvgdje prisutan. Dvadeset posto stanovnika Njemačke je latentno antisemitski nastrojeno.

Arapi (ipak) nisu krivi

Komisija, čiji su članovi bili i povjesničar iz Londona Peter Longerich, te rektor Heidelberškog fakulteta za židovske studije Johannes Heil, u svojim zaključcima se koristi i podacima do kojih se došlo putem više demoskopskih istraživanja tijekom proteklih godina.

Kukasti križ na jednom židovskom vrtiću u Berlinu

Kukasti križ na jednom židovskom vrtiću u Berlinu

Najveći izvor antisemitizma su desnoektremistički krugovi kojima se pripisuje čak 90 posto krivičnih djela s antisemitskom pozadinom. U takva djela se ubrajaju izazivanje mržnje, skrnavljenja groblja i poricanje holokausta. I ovo posljednje navedeno je u Njemačkoj krivično djelo. Zabilježeno je i nekoliko fizičkih napada na židove. Stručnjaci uzgred napominju kako je potpuno pogrešan dojam koji se stvara u medijima da su za antisemitizam uglavnom krivi doseljenici iz arapskih država.

S obzirom na bliskoistočni sukob, navodi se, "postavlja se pitanje izloženosti te grupe useljenika antisemitskoj propagandi", ali nema pouzdanih podataka da je to doista tako.

Udžbenici "kaskaju" za vremenom

Komisija kritizira i obrazovnu politiku jer se tijekom nastave u školama dovoljno ne tematizira progon židova za vrijeme nacizma i ne ističe dovoljno jasno da Njemačka zbog toga ima posebnu odgovornost prema Izraelu.

Pozornost bi se morala obratiti i na aktualne oblike antisemitizma koji nastaju kao posljedica krize na Bliskom istoku i koji imaju veze s islamizmom ili financijskom krizom.

To na neki način objašnjava i zašto se antisemitizam u Njemačkoj ne smanjuje kontinuirano kao što se to događalo sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Vlada je posebno zabrinuta zbog poplave antisemitskih sadržaja na internetu.

Nema ozbiljne strategije

Kukasti križ i natpis Oni su bili zapaljivi u Poljskoj

Antisemitizam u Poljskoj je vrlo izražen

Izvještaj naglašava opasnost da se s kritikom međunarodnog financijskog sustava ponovo prošire stari klišeji o "nezasitnim židovima koji se žele bogatiti" ili o "židovskoj zavjeri". Tako je 2009. jedna studija Sveučilišta u Bielefeldu pokazala kako svaki peti ispitanik smatra da "židovi imaju preveliki utjecaj na tržišta financija". Čak 40 posto ispitanika je izjavilo kako "židovi i danas pokušavaju izvući korist iz prošlosti, odnosno od događanja tijekom nacističke vladavine".

Članovi komisije su uočili da se u brojnim segmentima društva vodi aktivna borba protiv antisemitizma, ali zaključuju da ne postoji sveobuhvatna strategija za nju. Što se tiče antisemitizma, Njemačka se inače nalazi u sredini ljestvice europskih država. U zemljama poput Poljske, Mađarske ili Portugala antisemitizam je vrlo jak i vidljiv.

Autor: Bernd Gräßler/ Azer Slanjankić

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva