1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Strah Nijemaca od siromašnih Bugara i Rumunja

Od 1. siječnja državljani Rumunjske i Bugarske imaju slobodan pristup njemačkom tržištu rada. Bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU) Bugarima i Rumunjima sada želi otežati pristup njemačkom socijalnom sustavu.

Oštar kurs CSU-a prema mogućim „siromašnim migrantima“ iz Rumunjske i Bugarske, koji od 1.1.2014. godine smiju tražiti posao u svim zemljama EU, dakle i u Njemačkoj, naišao je na kritiku koalicionog partnera SPD-a. Socijaldemokratska stranka - ona zajedno sa Unijom CDU/CSU sačinjava novu vladajuću koaliciju.

Pritom opunomoćenica njemačke vlade za pitanja integracije Aydan Özoguz kaže kako je činjenica da će se neke općine i gradovi u Njemačkoj suočiti sa velikim izazovima kroz tzv. useljavanje siromašnih građana iz zemalja članica EU-a s jugoistoka Europe. Ona međutim naglašava kako „te općine ne trebaju populizam već brzu i efektivnu financijsku pomoć“.

Aydan Özoguz

Aydan Özoguz

Özoguz, koja je i na funkciji potpredsjednice Socijaldemokratske stranke, upozorava da se slobodno kretanje radnika u javnosti pogrešno predstavlja kao opasnost po gospodarski sustav i socijalni mir u Njemačkoj. „Onaj tko misli da su svi ljudi u Bugarskoj i Rumunjskoj siromašni te da ovamo dolaze samo kako bi od nas uzimali socijalnu pomoć, ignoriraju veliki broj visokokvalificiranih građana iz Rumunjske i Bugarske koji kod nas rade kao ljekari ili njegovatelji“, izjavila je Özoguz.

Oštre kritike na račun CSU-a je uputio i Michael Hartmann koji je u Klubu poslanika SPD-a zadužen za unutrašnjo-politička pitanja. „Svatko tko intonira takve melodije otvara pozornicu za nastup ekstremnih desničara“, izjavio je Hartmann za berlinski list „Tagesspiegel am Sonntag“.

Planovi CSU-a protiv radnih migranata

Doseljavanje Roma iz Rumunjske u Duisburg

Doseljavanje Roma iz Rumunjske u Duisburüku četvrt Rheinhausen

Minhenski list „Süddeutsche Zeitung“ je prije toga već pisao o prijedlozima zaključka sa klauzure CSU-a u Wildbad-Kreuthu na jugu Njemačke. Prema tom prijedlogu “radnim migrantima” treba otežati pristum njemačkom socijalnom sustavu. U dokumentu se također navodi kako „treba biti provjereno je li moguće tim osobama u prva tri mjeseca boravka u Njemačkoj u špotpunosti uskratiti socijalnu pomoć“. Također bi trebao biti zabranjen ponovni ulazak u zemlju ukoliko dokumenti budu krivotvoreni ili bude dokazano da su vršene manipulacije prilikom dobijanja socijalne pomoći. List prenosi da se u dokumentu navodi kako “onaj tko vara, mora letjeti van iz zemlje”.

Političar CSU-a Hans-Peter Uhl je za „Tagesspiegel am Sonntag“ rekao da se na lokalnom nivou „mora učiniti sve kako bi se spriječila zloupotreba socijalne pomoći”. Na saveznom nivou je potrebna izmjena zakona, a dječiji dodatak ne bi trebao biti isplaćen na ime djece koja ne žive s roditeljima u Njemačkoj, smatra Uhl.

Neosnovani strah?

I do sada su Bugari i Rumunji smjeli raditi u Njemačkoj, ali najduže šest mjeseci. Od sljedeće godine oni mogu tražiti radna mjesta na neodređeno vrijeme

I do sada su Bugari i Rumunji smjeli raditi u Njemačkoj, ali najduže šest mjeseci. Od sljedeće godine oni mogu tražiti radna mjesta na neodređeno vrijeme

No nasuprot postojećim strahovima među stanovništvom te populističke politike dijelova konzervativnih stranaka, realne brojke pokazuju jednu drugu sliku. Tako primjerice Institut za istraživanje tržišta rada očekuje da bi se broj Rumunja i Bugara u Njemačkoj, sa sadašnjih 370.000, mogao sljedeće godine povećati na 550.000. Među njima bi mogao biti i veliki broj Roma. No stručnjaci u svom izvještaju također navode kako je pogrešno useljavanje Bugara i Rumunja paušalno označavati kao „useljavanje siromašnih“.

Direktor berlinskog instituta za stanovništvo i razvoj, Reiner Klingholz, u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ je podsjetio da 55 posto Bugara i Rumuna, koji već žive u Njemačkoj, ima u najmanju ruku završenu srednju školu. “Na osnovu toga oni nisu samo iznad prosjeka svih migranata, nego i iznad prosjeka Nijemaca”, kaže Klingholz. Problemi koji djelomice postoje s doseljenicima iz Rumunjske i Bugarske, prvenstveno Romima, koncentrrani su prije svega u strukturalno slabim gradovima poput Duisburga, Dortmunda ili Berlina.

Pogledajte video 05:13

Iz rumunjskog sela na berlinsku socijalnu pomoć

Podpredsjednik Kluba poslanika Unije CDU/CSU u njemačkom parlamentu Bundestagu, Andreas Schockenhoff, smatra da je potpuna sloboda kretanja i pristupa tržištu rada državljana Rumunjske i Bugarske dobrobit za njemačko tržište rada. “Useljavanje nam je potrebno zbog našeg demografskog razvoja”, izjavio je Schockenhoff za list “Welt”. On je takođr upozorio kako se nisu obistinila ni ranija strahovanja iz 2004. godine kada se EU proširila na istok. I tada je bilo uvelike riječi o velikom broju Poljaka koji već sjede na spakriranim koferima i samo čekaju na mogućnost iseljavanja u Njemačku.

Stvarnost je potom pokazala kako su ti strahovi bili sasvim neopravdani, a danas Njemačka privreda već ciljano pokušava vrbovati kako visokokvalificirane stručnjake, tako i zanatlije iz Poljske - samo što oni nerado napoštaju svoju zemlju kojoj gospodarski dobro ide.

Schockenhoffu veću brigu zadaje organizirani kriminal, koji se zbog slobode kretanja lakše širi i na Njemačku. Ali pripadnici te branše u pravilu ne postavljaju zahtijeve za dodijelom socijalne pomoći njemačkim službama - oni radije ostaju anonimni i izbjegavaju svaku vrstu skretanja pažnje vlasti na sebe.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic