1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Stradivari made by China

Osim u proizvodnji svega i svačeg, Kina je postala velesila i u proizvodnji violina. Svake godine iz kineskih tvornica izađe više od milijun instrumenata solidne kvalitete i povoljne cijene.

Violina

Violine kakve se masovno proizvode u Kini

Pingg, područje nedaleko od Pekinga, trenutno je jedno od najvećih proizvođača violina u svijetu. Geng Gousheng, jedan je od tisuća Kineza koji žive upravo od proizvodnje violina. On je početkom 90-ih otvorio malu tvornicu u Pinggu, trenutno zapošljava 20 radnika. „Prije nego li smo se počeli baviti proizvodnjom violina bili smo seljaci. Violine su nam omogućile bolji život“, priča 47-godišnjak čija glazbala završavaju na tržištu Sjedinjenih Država, Japana, Njemačke i Švicarske.

Nove generacije sve češće uče svirati i violinu

Nove generacije sve češće uče svirati i violinu

Od igle do violine

Violina u Kini nema bogatu povijest. Mao Zedong, osnivač kineske Komunističke partije, violinu je smatrao glazbalom revolucije zbog čega je violina postala omiljeni instrument tijekom kineske Kulturne revolucije između 1966. i 1976. godine. Ali u to vrijeme violine su bile loše kvalitete, pogodne za revolucionarne budnice, ali ne i za remek djela klasičnih majstora. Kada je Kina, tijekom 80-ih, iskoračila na svjetsko tržište postalo je jasno da „komunističke“ violine neće proći na Zapadnom tržištu. Međutim, očito nema toga što Kinez ne može naučiti. U posljednjih 20 godina Kina se specijalizirala za proizvodnju violina srednje kvalitete i pristupačne cijene. Kineske violine, koje stoje do 1.000 dolara, u pravilu kupuju studenti.

Osim vlastitih tradicionalnih instrumenata, Kinezi sve češće uče i one zapadnjačke

Kod Kineza sve popularniji zapadnjački glazbeni instrumenti

Svake godine milijun kineskih violina

U Pinggu se nalazi nekoliko stotina tvornica koje godišnje proizvode više od milijun instrumenata. Prema riječima Zheng Quana, 59-godišnjeg stručnjaka za violine koji je zanat izučio u Italiji, Kina drži 70 posto svjetskog tržišta violina. „Većina naših kupaca imaju dobro mišljenje o našim violinama“, priča Zheng, koji je pokrenuo i školu za proizvodnju violina. Osnovni problem za kineske proizvođače predstavlja činjenica da njihovi instrumenti nemaju prepoznatljivo ime. Događa se da pojedine tvrtke kupuju kineske violine i potom na njih stavljaju svoja imena. Za Zhenga, budućnost kineskih violina leži u stvaranja prepoznatljivog tržišnog imena te u boljoj kvaliteti proizvodnje. Najjeftinije violine trenutno stoje 73 dolara, ali već se mogu pronaći i one za 15.000 dolara. „Pojedini umjetnici i kolekcionari žele kupiti moje instrumente, ali moraju čekati i do tri godine kako bi došli na red.“, priča Zhang koji sljedeće godine namjerava organizirati prvo kinesko natjecanje u proizvodnji violina.

Bogati Kinezi vole violinu

Osim podizanja kvalitete, cilj je i kinesko stanovništvo zainteresirati za ovaj instrument te tako proširiti domaće tržište. U Kini raste životni standard i sve više roditelja upusuju djecu na tečajeve violine, ne kako bi postali glazbenici, već kao sastavni dio njihova obrazovanja. Beijing Huadong Musical Corp, najveća je tvornica violina u Pinggu. Zapošljavaja 1.000 radnika i godišnje proizvodi 200.000 violina. Tvrtka trenutno na domaćem tržištu prodaje 30 posto svojih violina.


Aut: frb/mbx/dma/ph/lod-ns Goran Prokopec

Odg.ured: Željka Telišman