1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Sto pedeseti rođendan „dekorativnog umjetnika“ Gustava Klimta

Uspješni slikar – i ženskaroš – Gustav Klimt rođen je pred stoljeće i pol. Njegove slike, poznate u cijelom svijetu, postižu vrlo visoku cijenu, međutim, često zlato na njegovim radovima neki smatraju - kičem

Künstler Gustav Klimt (1862–1918) Auf die Infoboxvorlage des Erstellers verlinken Gustav Klimt Beschreibung österreichischer Maler Geburts-/Todesdatum 14. Juli 1862 6. Februar 1918 Geburts-/Todesort Baumgarten bei Wien Wien Wirkungsstätte Wien Normdaten VIAF: 7399081 | LCCN: n79039898 | PND: 118563289 | WorldCat | WP-Personeninfo Titel Der Kuß Datum 1907-1908 Technik Öl auf Leinwand Ausmaße 180 × 180 cm Momentaner Standort Österreichische Galerie BelvedereLink zurück zur Museums Infobox-Vorlage Belvedere Vienna June 2006 009.jpg Eigenname Österreichische Galerie Belvedere Ort Wien, Österreich Koordinaten 48° 11' 29,0 N, 16° 22' 48,0 E Gegründet 1907 Webseite www.belvedere.at Upper Belvedere Herkunft/Fotograf http://www.belvedere.at/en/sammlungen/belvedere/jugendstil-und-wiener-secession/gustav-klimt Diese Bild- oder Mediendatei ist gemeinfrei, weil ihre urheberrechtliche Schutzfrist abgelaufen ist. Dies gilt für die Europäische Union, Australien und alle weiteren Staaten mit einer gesetzlichen Schutzfrist von 70 Jahren nach dem Tod des Urhebers. Quelle: Wikipedia

Bildergalerie Gustav Klimt Der Kuss AUSSCHNITT

Njegova najpoznatija slika „Poljubac“, tisućama je puta umnožavana, i to ne samo na reprodukcijama, nego i na šalicama za kavu, kravatama, torbama za kupovinu i brojnim drugim predmetima za svakodnevnu upotrebu. Svi obožavaju Gustava Klimta, ljubimca publike. Postao je predvodnik jugendstila, premda je prije bio netko tko se želio obračunati s umjetnošću svog vremena, kaže Alfred Weininger, povjesničar umjetnosti i kustos muzeja Belvedere u Beču te specijalist za Klimta.

Brz uspon

Dio njegove slike sa stropa bečkog sveučilišta koja je izazvala skandal - Medicina i Filozofija

Dio njegove slike sa stropa bečkog sveučilišta koja je izazvala skandal - "Medicina" i "Filozofija"

Klimt je rođen 14. srpnja 1862. u skromnoj obitelji, pa je priliku za studiranje na bečkoj Školi za umjetnost i obrt dobio zahvaljujući stipendiji. Zajedno sa svojim bratom Ernstom Klimtom, koji je pohađao istu školu, te kolegom Franzom Matschem marljivo je radio i brzo napredovao. Pored poslova na ukrašavanju stropova i teatara, postao je portretist židovskog visokog građanstva. Nije radio samo na slikama, nego je u suradnji s arhitektima osmišljavao čitave kuće i vile kao totalna umjetnička djela. Godine 1894. dobio je narudžbu za tri monumentalne slike na stropu velike aule bečkog sveučilišta. Alegorični prikaz triju fakulteta – "Prava", "Filozofije" i "Medicine" – izazvao je skandal.

Previše stvarno, previše golo

Alfred Weidinger

Alfred Weidinger: "Klimt je Bečanima pokazao kako oni sami izgledaju".

Klimt je za licemjerni Beč pokazao previše golotinje, misli Weidinger. „Problem je bio što je pokazao Bečanima kako oni sami izgledaju“. Nage žene nije više slikao kao boginje, nego kao žene iz susjedstva. Slikao ih je u njihovoj ljepoti, ali i u ružnoći“, kaže poznavatelj Klimta. I sve to na golemim slikama na stropu konzervativnog sveučilišta. „Bila je to kap koja je prelila čašu“. Nije se radilo o smišljenoj provokaciji „Klimt je bio vrlo autentičan. Jednostavno je želio slikati ono što ga je zabavljalo“. Slikar je tom načinu rada ostao vjeran unatoč golemim financijskim gubicima. Radove sa stropa Sveučilišta kasnije je uz pomoć svojih mecena otkupio. Već tada su stajale pravi imetak. Današnji ljubitelji umjetnosti mogu ih promatrati samo na reprodukcijama – originali su uništeni u dvorcu Immendorf u donjoj Austriji, kojeg su nacisti zapalili krajem Drugom svjetskog rata.

Umjetnički obrt

Godine 1907. nastalo je jedno od njegovih najpoznatijih djela, portret Adele Bloch-Bauer I., kćerke jednog bečkog bankara. Kada je 2006. prodana jednom američkom poduzetniku za 135 milijuna dolara, postala je najskuplja slika na svijetu. Riječ je o portretu s vrlo realističnim licem i bogatim zlatnim dekorativnim elementima. Činjenica da neki upotrebu zlata smatraju kičem slikara sigurno nije smetala, kaže Weidinger: „Klimt nije bio akademski slikar“. Nije posjećivao slikarske akademije, nego škole za umjetnost i obrt. „S klasičnim slikarstvom nije imao ništa. Koristio je veliki broj materijala kojima se bavio još od svog školovanja. To je bio umjetnički obrt“. Upravo te „materijalne slike“ čine Klimta tako posebnim – i to na način na koji ga nitko nije slijedio. Dekorativni i „autentični“ karakter njegovog djela također je Klimta spriječio da ikada dobije profesuru. „Klimt je bio dekorativni umjetnik“, oštro će povjesničar umjetnosti Weidinger. Ali način na koji je slikao kod ljudi izaziva pobožnost. „To sam uvijek iznova zamjećivao“.

„Zgodan tip“

Posjetitelj u muzeju pred slikom Adele Bloch-Bauer 1

Slika Adele Bloch-Bauer 1

Klimtov odnos prema ženama posebno je poglavlje povijesti umjetnosti, i to ne samo zato što je ljepši spol uvijek iznova prikazivao bojama i oblicima. Koliko djece je imao, nitko zapravo ne zna. Doduše, nakon njegove smrti pojavilo se njih 14 koji su u želji da dobiju dio zlatnog kolača podnijeli zahtjev za nasljedstvom. Četvero ih je službeno priznato. Slikar se nikada nije ženio – volio je svoju strast, bez rezervi. Također, Klimt je bio autentičan bez prenemaganja: „Inače bi bilo nemoguće objasniti da je još u svibnju 1899., dok je imao aferu sa ženom svog brata Helene Klimt, istovremeno započeo odnos s Almom Mahler-Werfel. Istovremeno su s njim bile trudne Marie Ucicky i Marie Zimmernmann, a posjećivao je i Emilie Flöge“. U takvoj poligamiji nije bilo moguće živjeti bez ljutnje i stresa, što je vidljivo i iz brojnih ljubavnih pisama koja su iza njega ostala. „Jednostavno je bio zgodan tip, što je vidljivo na fotografijama“, kaže stručnjak za Klimta. 6. veljače 1918. slikar je u dobi od 55 godina umro od posljedica moždanog udara.