1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Sto godina od rođenja Jean-Paula Sartrea

21. lipnja 1905. u Parizu se rodio Jean-Paul Sartre. Nakon II. svjetskog rata, kroz egzistencijalizam, postao je vodećom figurom europske inteligencije. Ovaj je francuski mislilac svojim opusom, koji se protezao od filozofije, proze do drame, imao snažan utjecaj na društveno-politički život svoga vremena te na svoje brojne suvremenike. Poznata je i njegova veza s književnicom Simone de Beauvoir.

Sartre i Simone de Beauvoir

Sartre i Simone de Beauvoir

«Čovjek mora pronaći smisao vlastitog života. Prije svega, sam ga mora osmisliti, jer tko će to inače učiniti za njega u vremenu kada religija prestaje biti oslonac?» – ovo je jezgra filozofije Jean-Paula Sartrea o kojoj je stalno promišljao u svim svojim djelima.

Sami smo, uvijek. Ljude ništa ne može spasiti od njih samih, čak ni dokaz postojanja Boga. No, ipak, kada Sartre tvrdi kako Bog ne postoji, tada je čovjek slobodan preuzeti odgovornost za samoga sebe. A kada vlastiti život uzme u svoje ruke, čovjek je tek tada slobodan.

Sartreove poruke aktualne i danas

Omogućiti slobodu – to je najviša zadaća koju si čovjek može postaviti, i ta je poruka aktualna i danas. Prema riječima filozofa Axela Honnetha, voditelja frankfurtskog Instituta za socijalna istraživanja, Sartreovo djelo počiva na sljedećem principu: «Na nevjerojatno zahtjevnom pojmu bezuvjetne slobode. Pritom, sloboda je zamišljena kao stanje u kojem se možemo osloboditi svih uvjeta kojima raspolažemo. Mislim da razmišljati o slobodi na taj način predstavlja određeni izazov i sve bi se druge definicije mogle mjeriti po ovoj.»

Borba za slobodu koja se nalazi u središtu Sartreovog djela za novinara Philippea Gavija, koji je zajedno sa Sartreom bio jedan od osnivača francuskog dnevnog lista «Liberation», i danas je vrlo aktualna: «Ideja pobune nije podrazumijevala i ideju revolucije. U njoj je bila sadržana misao da se čitav život ogleda u odnosu moći. Često je jako teško nešto postići bez borbe, bilo da se radi o umjetnosti, politici ili osobnom životu. Ponekad je borba dobra i poželjna. A potreba za pobunom je potreba za lomom.»

Filozofija egzistencijalizma postigla svoj cilj

Sartre je pisao i razmišljao i o svjetskoj politici i problematici. Nakon II. svjetskog rata bio je snažan zagovornik pokreta oslobođenja Trećeg svijeta te zagovornik komunizma. Diktatori Kine, Kube ili SSSR-a smatrali su ga svojim angažiranim zastupnikom. Prema mišljenju kritičara, svojim je političkim angažmanom diskreditirao svoju filozofiju.

Francuska Sartreov 100. rođendan obilježava brojnim izložbama, panel-raspravama, televizijskim i radijskim emisijama te brojnim novim knjiškim izdanjima. No, sva ova događanja imaju više nostalgičan, nego pogled usmjeren budućnosti. Sartreov patetični ton današnjim mladim čitateljima zvuči strano. Možda zato, jer su ljudi naučili živjeti sa svojom slobodom. No, to znači da je Sartreova filozofija postigla svoj najznačajniji cilj: život u i sa slobodom.