1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sto godina Albanije - i problema

Albanija kao nacija ovog 28. studenog slavi svoj tek 100. rođendan. Zapravo, baš zato jer su Albanci bili zatečeni naglom propašću Turskog carstva, nastali su problemi koji nisu riješeni niti do danas.

Albanija je proglašena nezavisnom državom u jadranskom gradu Vlori 28. studenog 1912. To su bila burna vremena na Balkanu koja su uglavnom zatekla Albance: makar je pojavom novih kraljevstava u desetljećima prije toga - Grčke, Bugarske, Srbije i Crne Gore, bilo jasno kako su završena vječita vremena Turskog carstva na tim područjima, mnogi Albanci su bili zatečeni što je u samo dva mjeseca Prvog balkanskog rata Turska bila praktično izbačena sa čitavog Balkana.

Kako navode albanski povjesničari, mlada kraljevstva i pobjedničke sile Balkanskog rata su prodirala i u područja koja su već onda bila uglavnom naseljena Albancima, tako da su se stvarale granice preko područja gdje ih u tursko doba (više) nije bilo. Povrh toga su tu bile i Italija i Austro-Ugarska koje su s nepovjerenjem pratile ambicije novih kraljevstava, osobito Srbije kao saveznice Rusije.

Prvi balkanski rat

Albanci su bili iznenađeni brzim porazom Turske - i prodorom Srbije, Grčke i Bugarske i u područja nastanjena Albancima.


Zbivanja brža od Albanije

Rezultat je "prava" Albanija stvorena na konferenciji u Londonu 1913. - i mnoštvo Albanaca raspršenih po okolnim državama. Danas je tu još i Kosovo kao nezavisna država, a stota obljetnica Albanije se obilježava u svim državama gdje žive Albanci. No snovi nekih Albanaca o ujedinjavanju u jednu državu još nisu nestali.

Tako je i pokret Vetëvendosja(Samoodređenje) treća po snazi stranka zastupljena u parlamentu Kosova. Glauk Konfuca, jedan od vođa pokreta, tvrdi kako je "nacionalno ujedinjenje Kosova s Albanijom neosporivo pravo Albanaca jer su u prošlosti nepravedno razdvojeni". Njegova stranka zato zahtijeva provođenje referenduma "u svim područjima" nastanjenim Albancima - dakle i u Makedoniji, Srbiji i Grčkoj, kako bi se okupili u istoj državi.

Iako se čini kako su takve težnje glasnije na Kosovu nego u Albaniji, ipak i tamo je ovog ljeta osnovana stranka Aleanca Kuq e Zi (Savez crveno-crno). U ostalim državama Albanci također ističu svoju nacionalnu pripadnost i teže ostvarivanju svojih nacionalnih prava.

Mirovni ugovor u Londonu

Granice Albanije su određene još Mirovnim sporazumom potpisanim 1913. u Londonu - ali se čini i kako baš nikakve druge grance više nisu moguće.


No to je bilo i pitanje koje se uvijek iznova pokazalo kao pravo "bure baruta" Balkana. Već su i zahtjevi za većom samostalnošću Kosova nakon smrti Tita u osamdesetima prošlog stoljeća, dok je to bila "autonomna pokrajina" unutar jugoslavenske federativne jedinice Srbije, doveli do žestokih reakcija Beograda i otvorili put Miloševiću koji je podržavao zahtjeve Srba s Kosova.

"Nije se ozbiljno ni raspravljalo o Velikoj Albaniji"

Napetosti nisu prestale niti propašću Miloševića, a ponekad - kao u Makedoniji, u tim incidentima je bilo i žrtava. No povjesničar Oliver Schmitt ističe da se, uza sve strasti koje se izriču u pitanju "Velike Albanije", zapravo "još nije niti vodila rasprava o tom pitanju koja bi zasluživala intelektualni napor i razmatrala ustavna i pravna očišta tog pitanja".
I profesor za međunarodno pravo u Makedoniji Veton Latifi ukazuje na svijest o pripadnosti istoj nacionalnoj skupini i zajedničku proslavu ovog 26. studenog u svim državama gdje žive Albanci, ali ni on ne zna za nekakav "službeni plan, bilo u Albaniji ili izvan nje, koji bi vodio stvaranju Velike Albanije".

Tirana

Stota obljetnica se slavi i u Tirani i u svim zemljama u kojima žive Albanci


Službeno, podsjeća makedonski profesor, postoji samo plan ujedinjavanja baš svih zemalja u kojima žive Albanci u Europsku uniju, kao jedina mogućnost da se svi Albanci nađu unutar istih granica Unije. Jer koliko god da je već mukotrpno pitanje priznavanja Kosova od strane Srbije, snovi o promjenama granica na Balkanu bi zasigurno izazvali čitav niz nepoželjnih reakcija - i ponovo doveli do eksplozije "bureta baruta" Balkana.

Preporuka uredništva