1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Stigao poziv u NATO – što sad?

Crna Gora je i službeno dobila poziv da postane 29. članica NATO-a. Pitanje je hoće li to ublažiti oštre podjele u društvu, ali je gotovo sigurno da će od toga najveću korist izvući vladajući DPS.

Ministri vanjskih poslova 28 članica NATO-a usvojili su deklaraciju kojom Crnu Goru pozivaju da postane 29. članica NATO-a. Formalni poziv uputio je glavni tajnik Jens Stoltenberg nazvavši tu odluku ministara vanjskih poslova Saveza „povijesnom“.

„Svi postajemo jači i stabilniji time što držimo svoja vrata otvorenim", rekao je Stoltenberg i dodao: „ovo je početak jednog divnog saveza“.

Sada bi Crnoj Gori trebalo biti poslano „pismo namjere“, s preciznim rasporedom reformi koje bi trebala provesti. Deklaraciju koju su usvojili šefovi diplomacija trebali bi ratificirati i parlamenti zemalja članica NATO-a.

„Moguće je da u tom razdoblju pojedine zemlje od crnogorskih institucija zatraže dodatna pojašnjenja, važna za uspješan proces ratifikacije“, objašnjava za DW Aleksandar Dedović, direktor crnogorske nevladine organizacije „Alfa Centar“, koja prati NATO-integracije.

Dedović smatra da učlanjenje Crne Gore u NATO može potrajati i do tri godine, zbog događaja na širem geopolitičkom planu – eskalacije sukoba u Siriji, krize u Ukrajini i konflikta između Turske i Rusije. U slučaju Hrvatske i Albanije, koje su posljednje ušle u NATO, razdoblje od poziva do članstva trajalo je oko godinu dana.

Sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a

Sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a na kojem je usvojena pozivnica Crnoj Gori

„Prijedlog teksta deklaracije odobren je na veleposlaničkoj razini NATO-a. Nakon toga, bit će potrebno najviše godinu i pol da Crna Gora postane članica“, rekao je neimenovani izvor iz Bruxellesa agenciji AFP, a prenose crnogorski mediji.

Što donosi pozivnica?

Odluku iz Bruxellesa crnogorska javnost dočekuje duboko podijeljena oko pitanja članstva u najjačem vojnom savezu na svijetu. „Pozivnica je uvertira da se počne polako svladavati još jednu veliku temu i da ona ne bude povod za dublje podjele koje bacaju u sjenu ključne probleme građana Crne Gore, kao što su siromaštvo, nezaposlenost, kriminal i korupcija“, kaže novinar Neđeljko Rudović koji se sada bavi istraživanjem javnog mnijenja: „Koplja će se nastaviti lomiti o tome da li da se odluka o ulasku donese u Skupštini ili na referendumu“, zaključuje Rudović.

Dedović također vjeruje da će se nakon dobivanja pozivnice ukupna javnost posvetiti rješavanju unutarnjih pitanja. „Mislim da će podjele u javnosti o tom pitanju značajno izgubiti na intenzitetu i da ćemo se okrenuti novim stvaranjima, a ne novim podjelama“, očekuje Dedović.

Postavlja se, međutim, pitanje hoće li NATO povećati apetite prema budućoj članici. Trenutno crnogorski vojnici sudjeluju u misiji ISAF u Afganistanu. „Slanje pozivnice apsolutno ne podrazumijeva nove, nenajavljene obveze ili uvjetovanja značajnijim sudjelovanjem u misijama. Sve zemlje-članice uređuju odnose sa Savezom isključivo u skladu sa svojim interesima, u okviru kapaciteta kojima raspolažu, a svaki dogovor i aranžman s NATO-om mora odobriti skupština Crne Gore“, kategoričan je Dedović.

Član Upravnog odbora „Pokreta za neutralnost“ Stefan Đukić misli drugačije. Iako NATO svojim članicama prepušta da same odlučuju, to je samo lijepa priča, napominje Đukić. „Imajući u vidu da sve novije članice poslušno prate diktat Sjedinjenih Država, za očekivati je da i Crna Gora pošalje veći kontingent vojnika – da oni budu prisutniji u opasnijim područjima u Afganistanu, a možda sutra i u Siriji“, uvjeren je Đukić.

On skreće pozornost i na sve veću opasnost od terorizma, pod kojom su poklekle velike vojne sile, prvo SAD, a nedavno i Francuska. „Ne postoji smisleno objašnjenje zašto naši političari guraju svoju zemlju da postane pijun, lak za žrtvovanje u geopolitičkom šahu, kada je svijet u previranju. Umjesto da se izuzmemo iz stvari koje ne možemo promijeniti, mi dolazimo u situaciju da kao država postajemo jeftina roba za potkusurivanje“, ističe Đukić.

Ne u NATO, ćirilični grafit u Podgorici

"Ne u NATO", ćirilični grafit u Podgorici

Pozivnica može drastično promijeniti i odnose Crne Gore s, po mnogima, bratskom Rusijom. Potpredsjednik ruske državne Dume Sergej Željeznak poručio je da će Moskva biti prinuđena službenoj Podgorici uvesti ekonomske sankcije, ako se prikloni vojnoj sili Zapada.

„Rusija vjerojatno neće odmah vući poteze, ali će jasno staviti do znanja da ulaskom u NATO i Crna Gora postaje legitimna meta. Moguće da će preporučiti ruskim državljanima da manje ulažu i turistički posjećuju Crnu Goru“, navodi Đukić.

Pozivnica – vjetar u leđa DPS-u

Vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) već duže vrijeme svoju retoriku zasniva na članstvu Crne Gore u NATO-u. Analitičari su suglasni da će slanje pozivnice ta stranka predstaviti kao svoju pobjedu, što mu daje značajan vjetar u leđa uoči parlamentarnih izbora sljedeće godine.

„DPS će pokušati to predstaviti kao isključivo svoj doprinos, ali to ne odgovara realnosti. Crna Gora će ući u NATO prije svega zato što je to u ovom momentu interes Saveza. Također, sve reforme koje su se dogodile, provedene su pod pritiskom Zapada, dijela oporbe i civilnog društva“, navodi Rudović.

Đukić dodaje da će vlast predizbornu kampanju svesti na argumente za i protiv NATO-a, zanemarujući time društvene probleme. „Nije ispunila nijedno obećanje s prethodnih izbora, među kojima i dalje odzvanja ono o 40.000 novih radnih mjesta“, podsjeća Đukić.

Pored Crne Gore, pred vratima NATO-a stoje još četiri zemlje: Bosna i Hercegovina, Makedonija, Gruzija i Ukrajina. Posljednje dvije pokušavaju postati članice još od 2008. godine, kada im je NATO obećao priključenje.

Preporuka uredništva