1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Stevija - slađa od šećera i bez kalorija

Stevija je čudotvorna biljka. Njezini listovi su i do 300 puta slađi od šećerne repe ili trske, ne debljaju i ne uzrokuju karijes. Ipak, sladila na bazi stevije na tržištu ima relativno malo.

Ovu biljku i njezine ekstrakte koristi oko 150 milijuna ljudi diljem svijeta. Uvriježeni šećer ipak još neće zamijeniti. "Steviju bi se moglo svrstati u sladila", rekao je Solveig Schneider iz njemačke Udruge proizvođača slatkiša. "Unatoč tome, šećer je potreban jer steviju zasad nije dozvoljeno koristiti u proizvodnji slastica. Osim toga, stevija se koristi u jako malim količinama pa bi u, primjerice, kolaču, nedostajao udio koji šećer ima u tijestu. Ona je najbolja za bombone ili gumene bombone“, kaže Schneider.

Najveći proizvođač stevije na svijetu je Kina

Stevija je biljka koja potječe iz Južne Amerike, točnije rečeno iz Paragvaja

Stevija je biljka koja potječe iz Južne Amerike, točnije rečeno iz Paragvaja

I u industriji osvježavajućih pića, koja se ubraja u najveće prerađivače šećera na svijetu, eksperimentiraju s ovom biljkom. Coca Cola je već 2007. godine patentirala neke proizvode sa sladilima koja se temelje na steviji. U SAD-u i Europi mogu se kupiti limunade koje sadrže steviju kao sladilo, a i Coca Colin konkurent Pepsi se uključio u utrku. Brazilski profesor Silvio Cláudio da Costa smatra da će stevija revolucionirati prehrambeno tržište. "Nevjerojatan potencijal glikozida poznat mi je već 25 godina, osobito rebaudiozida A. Prirodan je, ne sadrži kalorije, bogatog je okusa i ne prouzrokuje karijes", kaže koordinator instituta Nepron na Državnom sveučilištu u Maringi (UEM). "Brazil je prva država Zapada koja je počela s industrijskim uzgojem stevije i koja je proizvela ekstrakte s 90-postotnom čistoćom", kaže da Costa. Danas je najveći proizvođač stevije na svijetu Kina. Ta biljka u Aziji se uzgaja i prerađuje od 1970-ih.

Potrošači žele prirodna sladila

Učinci štetni po zdravlje nikada nisu zabilježeni. I u Južnoj Americi zagovornici stevije pozivaju se na stoljetnu uporabu bez nuspojava. Unatoč tome, argument potencijalne štetnosti po zdravlje do dana današnjeg onemogućava njezinu širu primjenu u Europskoj uniji. Naime, 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća određene studije u Sjedinjenim Državama pokazale su da bi jedan metabolički proizvod steviozida mogao imati kancerogeno djelovanje. Zbog toga su američka Food and Drug Administration (FDA) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozoravale na potencijalnu štetnost stevije.

No, ovdje je osobito zanimljiv podatak to da su u tim istraživanjima navodno sudjelovale i tvrtke koje proizvode umjetne zaslađivače. Za Jana Geunsa, profesora molekularne fiziologije na Botaničkom institutu Katoličkog sveučilišta u Leuvenu, ovo se savršeno uklapa u slagalicu s glavnim akterima u bici za dominaciju tržištem sladila. "Probojem stevije ne gubi šećerni lobi, nego prvenstveno proizvođači umjetnih sladila. Potrošači žele prirodna sladila", kaže Geuns.

On se ovom biljkom bavi već 15 godina. "Protivnici stevije često koriste argument o sigurnosti prehrambenih namirnica o kojoj je riječ u europskim zakonima kako bi dobre proizvode držali podalje od tržišta. Kada bi europskim vlastima sigurnost prehrambenih proizvoda doista bila važna, preispitali bi, primjerice, sve proizvode koji sadrže karamelizirani šećer. Prilično sam siguran da bi u njima našli mnoge kancerogene tvari“, ističe Geuns.

Znanstvenik Udo Kienle odbacuje teorije zavjere i smatra da stevija jednostavno mora proći kontrolni proces koji, naravno, može potrajati

Znanstvenik Udo Kienle odbacuje teorije zavjere i smatra da stevija jednostavno mora proći kontrolni proces koji, naravno, može potrajati

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije od šećerne bolesti u svijetu boluje 350 milijuna ljudi, a godišnje se potroši 150 milijuna tona šećera čija vrijednost iznosi 60 milijardi eura.

Toksikološke analize ipak se moraju provesti

S druge strane, njemački poznavalac stevije i znanstvenik sa Sveučilišta u Hohenheimu Udo Kienle odbacuje teorije zavjere. Smatra kako nema dokaza da proizvođači šećera i umjetnih sladila u ovome imaju svoje prste. Da bi neki proizvod dobio zeleno svjetlo za ulazak na tržište, mora se dokazati da nije opasan po zdravlje, što znači da se moraju provesti toksikološke studije. One se, objašnjava Kienle, moraju provesti u skladu sa smjernicama, a to jednostavno traje.

Preporuka uredništva