1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Stećci na putu u svjetsku baštinu

Između Srebrenice i Bratunca se nalazi nekropola monumentalnih stećaka. U tijeku je projekt upisivanja tih zagonetnih nadgrobnih spomenika na popis svjetske baštine, a tom prigodom su pronađene i nepoznate nekropole.

Stećak u Bosni i Hercegovini

Evidencijom je pronađeno mnoštvo novih stećaka

Ima više od 1.000 takvih osobitih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika na području općine Srebrenica i poznato je da su baš tamo osobito velikih dimenzija. Turistička organizacija Srebrenice je ovih dana, provodeći detaljan popis i registraciju nekropola za potrebe turističke prezentacije, otkrila i pet, do sada nepoznatih, nekropola s oko stotinu stećaka, kaže direktor Sead Jahić: "Pronašli smo i neke nekropole koje do sada nisu bile registrirane, zahvaljujući prije svega ljudima na terenu. Sve su u dobrom stanju i pristupačne, tako da ćemo vrlo brzo postaviti i turističku signalizaciju. To će, smatramo, biti značajan dio turističke ponude općine Srebrenica.”

Vječne kuće pokojnika

Stećak u lošem stanju

Mnogi stećci su u lošem stanju, pogotovo ovaj koji je u prošlom ratu korišten kao bunker

Bosna i Hercegovina je potakla zajednički projekt nominacije stećaka za upis na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. U projektu sudjeluju još Hrvatska, Srbija i Crna Gora i ovo je prvi put da su ove četiri zemlje, od raspada bivše Jugoslavije, potpisale zajedno jedan dokument o suradnji u nekom sektoru bez posredovanja međunarodne zajednice. Na prostoru BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore ima oko 67.000 stećaka. Najviše ih je u Bosni i Hercegovini - oko 58.000, 4.400 na teritoriju Hrvatske, 2.000 u Srbiji i oko 3.000 u Crnoj Gori. Mnogi od njih su u vrlo lošem stanju.

Na području Srebrenice nalaze se jedinstveni stećci što potvrđuje i arheolog Mirko Babić, direktor Muzeja sjeveroistočne Bosne iz Bijeljine. "Poznato je da se upravo između Srebrenice i Bratunca nalazi nekropola najvećih stećaka. To su zaista monumentalne, vječne kuće pokojnika, kako su to naši preci doživljavali u srednjem vijeku."

Sjećanje nestalo, priče ostale

Stećak sa likom bračnog para

Neki imaju obilježja raznih vjera, neki prizore poput antičkih grobnica, neki tek simbole i figure iz prirode.

Većina tih nadgrobnih spomenika je nastala od 13. pa do 15. stoljeća, dakle u vremenu kada je u Europi već vladala renesansa, ali stećci su tipična obilježja srednjeg vijeka u Bosni i Hercegovini. Još uvijek vlada nepoznanica čak i o vjerskoj pripadnosti osoba koje su tamo pokopane, jer se na stećcima nalaze različiti vjerski, ali i simboli iz prirode i života. Narod je već odavno pronašao svoje razloge za njihovo postojanje, pa tako stećke naziva mramorjem, mašetima, kamenim biljezima, grčkim, kaurskim ili mađarskim grobljima.

O tim nekropolama se ispredaju razne priče i legende, a evo što o stećcima pričaju u selu Karačići kod Srebrenice:

“Otac mi je kazao da su tu prije tko zna koliko godina živjeli neki Rimljani. Prije nego što su se moji stari doselili ovdje od Užica ili Perućca. Ne znam. Oni su izumrli i tu su ostale neke zidine gdje je moj otac za vrijeme onog rata sakrivao kravu, sjećam se slabo, jer sam tada imala samo 4 godine.”

“Jedna priča kaže da su to bili svatovi, da su se navodno dvije sestre udavale, da je došlo do sukoba svatova koji su se tako okamenili.“

“Čuo sam od oca, a on valjda od đeda, da su tu živjeli bogumili, da su ovo groblja bogumila koji su bili naši preci.”

Autor: Marinko Sekulić, Srebrenica

Odg. urednik: A. Šubić