1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Stari most - simbol gradnje trajnog mira

Na prigodnoj svečanosti na kojoj će nazočiti predstavnici pedesetak država, međunarodnih organizacija i institucija večeras će u Mostaru svečano biti otvoren obnovljeni Stari most.

default

U Mostar danas stižu mnogi – predsjednici Hrvatske, Albanije, Bugarske, Makedonije te Državne zajednice Srbije i Crne Gore, bit će tu turski i hrvatski premijer, glavni tajnik Vijeća Europe Walter Schwimmer, povjerenik Europske unije za vanjsku politiku Chris Patten, a najavljen je i dolazak UNESCOO-ovg glavnog direktora Koishira Matzure – vrhunac će biti večeras u 21 sat kada će svečano biti otvoren obnovljeni Stari most koji je nakon silnih pogodaka u hrvatsko-muslimanskom sukobu definitivno srušilo topništvo Hrvatskog vijeća obrane 9. studenog 1993. Nakon osam godina most je ponovno tu.

Obnova Starog mosta zajednički je uspjeh, izjavio je za Deutsche Welle prvi čovjek UNESCO-a Matzura – u obnovu je uloženo oko 15 milijuna dolara – najveći je donator bila talijanska vlada, no izravno su uz UNESCO i Europsku banku za obnovu i razvoj njegovu rekonstrukciju financirale Turska, Nizozemska, Njemačka, Francuska i Hrvatska. Sam grad Mostar u simbol svog grada uložio je milijun i pol dolara.

Boris Medžijić, koji je vodio radove ponosno ističe da je njegova ekipa uspjela vjerno obnoviti most podignut 1566. Točno 1088 kamenih blokova potječe iz istog kamenoloma iz zapadnog dijela grada iz kojeg je kamen dovozio Hajrudin. Za direktora UNESCO-a Matzuru današnji čin više je nego simboličan: "Gradnja mostova između naroda i zajednica nikada nije završena. Fizički možemo obnoviti most, ali stvarna zadaća time nije ispunjena. Stvarna je zadaća gradnja trajnoga mira. Neka Stari mostarski most postane simbol tog stalnog izazova."

Izazovi postoje – novinari su jučer u Mostaru od predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine Sulejmana Tihića htjeli čuti očekuje li nekakvu izjavu hrvatskog premijera Ive Sanadera kojom bi on izrazio žaljenje zbog uloge Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Tihić je rekao kako je Sanader dobrodošao i u Mostar i u BiH, a pružanjem pomoći u gradnji i obnovi Starog mosta i stare gradske jezgre Hrvatska je jasno iznijela svoj stav o tom pitanju. Postoje medijska nagađanja da bi hrvatski dužnosnici mogli napustiti ceremoniju ako ih se pokuša optužiti za rušenje Starog mosta. Da Neretvom treba proteći još vode dok se ne izliječe sve rane, to je postalo jasno i Hansu Koschnicku tijekom njegova boravka u Mostaru, dok je kao predstavnik međunarodne zajednice upravljao tim gradom: ”Jedno je bilo jasno, što sam morao naučiti: Nakon tako strašnoga rata među ljudima, koji su se međusobno poznavali, zajedno su išli u školu, u vrtiće, bili su skupa u športskim društvima, bili su skupa u vojsci i radili su zajedno, živjeli kao susjedi, nakon takvog sukoba ostaju i drugi ožiljci, koji ionako nastaju kod međunacionalnih sukoba. Da je toliko dugo trebalo dok su svladali međusobno odbijanje – to je teško. S druge strane pomišljam na to koliko je dugo trebalo dok smo ponovno dobili normalan odnos između Nijemaca i Poljaka: od 1945. do 1959. na to nitko nije ni pomišljao."

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u intervjuu za jedne mostarske novine je izjavio da je Stari most obnovljen i vraćen ne samo građanima toga grada, nego i Europi i svijetu. On je simbol tolerancije i suživota civilizacija, naglasio je Mesić.

Visoki međunarodni predstavnik za BiH Paddy Ashdown drži da je obnovljeni Stari most temeljni kamen za obnovu Bosne i Hercegovine kao multietničke države, a sama BiH može postati simboličan most između Europe i islamskog svijeta. Član njemačkog izaslanstva Hans Koschnik, koji je upravo na današnji dan prije točno deset godina po nalogu međunarodne zajednice preuzeo upravu u Mostaru ukazuje kako nije bitno isticati samo kulturno ili političko značenje ovoga mosta, nego i njegovu ekonomsku komponentu: ”Taj će most ponovno privući tisuće turista – na obje će strane ljudi zarađivati novac, a kada se gospodarski napreduje – onda se lako dolazi do odgovora na pitanje hoće li se svađati ili zarađivati. Želi se zarađivati.” Koschnick je ujedno izrekao i kritiku na račun politike Europske unije prema Bosni i Hercegovini – jer do sada nisu uspostavljene pametne državne strukture, a niti je poticala razvoj gospodarstva. Ljudi u Bosni orijentiraju se prema Europi, samo vođe lokalnih stranaka to još nisu shvatile i još uvijek igraju na nacionalističku kartu, rekao je Koschnick.