1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Stanovanje kao najveći luksuz?

Visoke stanarine, nedostatak socijalnih stanova: ovi problemi se osjećaju prvenstveno u većim njemačkim gradovima. Sve veći broj beskućnika te razlike između bogatih i siromašnih mogli bi dovesti i do nemira.

U Njemačkoj trenutno nedostaje oko četiri milijuna socijalnih stanova. Najnovije istraživanje i podaci instituta Pestel pokazuju osim toga da bi se situacija po ovom pitanju u sljedećim godinama mogla još više pogoršati. Osim toga, kako procjenjuju njemački stručnjaci, nedostatak jeftinih, socijalnih stanova više nije samo problem velikih gradova. "U Njemačkoj postoji i veliki broj manjih gradova u kojima se nalaze primjerice velika sveučilišta. To su recimo Tübingen i Göttingen“, kaže Matthias Guenther, direktor instituta Pestel. On dodaje kako su mnogi mladi već i ranije u velikom broju zbog školovanja napuštali manja mjesta i sela i dolazili u gradove. No, do sada se ravnoteža stvarala selidbom obitelji na sela. Sada to, kako kaže Guenther, više nije slučaj. Sada obitelji s djecom radije žive u velikim gradovima.

Hamburg Hafencity, mjesto na kojem žive samo oni imućniji

Hamburg Hafencity, mjesto na kojem žive samo oni imućniji

Drugi razlog ovom rastućem problemu je useljavanje stranaca u Njemačku. Godine 2011. se, prema podacima Saveznog ureda za statistiku, ovdje doselilo oko 279.000 osoba. Broj onih koji su napustili Njemačku je daleko manji. Samim time, povećana je i potražnja, a s njome naravno rastu i cijene stanova, odnosno, gradnje i stanarina.

Socijalni stanovi za investitore nisu posebno atraktivni

Lukas Siebenkotte, direktor Njemačkog saveza stanara, navodi kako trenutno najveći problem leži u smanjenju gradnje socijalnih stanova. "Drugi je problem u posebnim ugovorima kojima se regulira vremensko razdoblje iznajmljivanja socijalnih stanova. Naime, mnogi vlasnici stanova ne žele zaključiti nove ugovore budući da njima ne mogu postići neku veću dobit“, kaže on. Prema mišljenju Matthiasa Guenthera, direktora instituta Pestel, velika odgovornost leži u samim općinama koje su zapravo nadležne za izgradnju socijalnih stanova. "Programi koje su općine izdale nisu bili dovoljno atraktivni i kao takvi nisu privukli investitore. Primjerice, krediti nisu bili posebno povoljni“, objašnjava on.

I studentima je teško doći do jeftinog stana

I studentima je teško doći do jeftinog stana

Međutim, u Uredu za izgradnju i razvoj gradova, stanova i prometa, pak navode kako situacija u Njemačkoj nije toliko zabrinjavajuća kako to mnogi pokušavaju prikazati. Kako kaže Hilmar von Lojewsky, voditelj ovog Ureda, trenutno u Njemačkoj godišnje nedostaje oko 100.000 stanova. Samim time, prema njegovom mišljenju, "reći kako je riječ o zabrinjavajućoj situaciji nije sasvim ispravno, iako postoji manjak socijalnih stanova“. Prema njegovom mišljenju, razlog ovom manjku, odnosno, smanjenju gradnje leži u sveopćem nedostatku novca. "Prije svega su blagajne općina prazne“, kaže von Lojewski.

Sve više beskućnika?

Tamo gdje nema dovoljno socijalnih stanova, ljudi moraju živjeti na ulici. Ovu tvrdnju dokazuju i podaci Evangeličke organizacije za pomoć beskućnicima: trenutno u Njemačkoj živi oko 250.000 osoba bez krova nad glavom. Kelnski stručnjak, sociolog Christoph Butterwegge tvrdi kako bi se ova situacija mogla još više pogoršati utoliko što bi se zbog toga mogle povećati razlike u društvu. "Moglo bi doći do raspada gradova, do dubokih podjela na luksuzne dijelove za bogate i dijelove grada u kojima bi živjeli socijalno slabiji“, kaže on.

Broj siromašnih i beskućnika raste iz dana u dan

Broj siromašnih i beskućnika raste iz dana u dan

U tom smislu, on upozorava i podsjeća na velike socijalne nemire koji su se dogodili u Francuskoj 2005. godine i u Velikoj Britaniji 2011. godine. "Kod nas bi se moglo dogoditi također nešto slično. Doduše, tek dugoročno gledano, no ova opasnost ipak postoji“, kaže Butterwegge.