1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Stambena kriza i u Njemačkoj?

U Hrvatskoj je tržište stanova u blokadi. No, navodno postoji kriza stanogradnje i u Njemačkoj. Brojni njemački mediji upozoravaju na dramatičan razvoj na tržištu stambenog prostora.

Kuće

Nijemci nisu prestali sanjati o vlastitom domu

Žena postavlja parket u stanu

Pada broj novoizgrađenih stanova u Njemačkoj

Godinama se već u Njemačkoj navodno gradi premalo stanova, i za 15 godina zemlji prijeti nestašica stanova. Mediji koji o tome izvještavaju, pozivaju se na istraživanje koje su bili naručili udruga građevinara i udruga stanara.

No, je li u zemlji u kojoj se stalno smanjuje broj stanovnika, uopće moguća nestašica stanova?

Njemačka početkom sedamdesetih - jedan televizijski film je zemlju ujedinio pred TV-ekranima. Priča o obitelji Semmeling, kojoj se ostvaruje san o vlastita četiri zida. Bez obzira radilo se o pregovorima oko dobivanja kredita, kašnjenju u gradnji ili svađama u obitelji. Milijuni Nijemaca sa zanimanjem su pratitli što se zbiva sa Semmelingovima, jer je većina njih i sama bila u sličnoj sitaciji.

Nema više dotacija

U istočnoj Njemačkoj zbog pada broja stanovništva se ruše cijele četvrti

U istočnoj Njemačkoj zbog pada broja stanovništva se ruše cijele četvrti...

San o vlastitom domu, godinama je građevinskoj industriji osiguravao dobru zaradu. Populacija koja je stalno rasla trebala je prostor za stanovanje, a država je taj trend poticala. Danas više nema poticaja za kupnju prvog stana, što je godinama bio poklon od države. Državna blagajna je prazna, a bajna vremena stanogradnje su prošlost. Broj stanovnika se smanjuje. Do 2040. računa se na pad od sedam posto.

U istočnoj je Njemačkoj ovaj proces uvelike već u tijeku. Tamo skoro pola milijuna stanova zjapi prazno. Ruše se čitavi kvartovi.

Na zapadu je sasvim drugačije. Tamo je rast stanovništva u pojedinim regijama toliki da ima više potencijalnih stanara nego stanova.

Poželjni zapad

"Tipičan primjer je München. Tamo je čak državna politika promjenjena, kako bi se gradilo više stanova. Slično je i u Stuttgartu i Frankfurtu. I tamo je potražnja veća od ponude. Isto je u području oko Kölna, Bonna i Düsseldorfa. Uz to idu i Hamburg i Berlin.", priča Mathias Waltersbacher koji radi na Saveznom institutu za istraživanje gradnje, gradova i prostora. Ali iz svojih brojki on ipak ne može razaznati neku veliku krizu stanogradnje. On tvrdi da je navodna kriza prenapuhana, i kako njemačka građevinska industrija pati od smanjenja potražnje. Danas se u Njemačkoj gradi najmanje od svih zemalja u Europi.

Stanovi u starim kućama u Hamburgu jako su poželjne i skupe

Stanovi u starim kućama u Hamburgu jako su poželjne i skupe...

Ipak jedno je jasno. Čak i populacija koja se u Njemačkoj sve više smanjuje trebat će i u budućnosti više stanova. Zbog čega, objašnjava profesor Harald Simons iz Istraživačkog instituta Empirica.

"Glavni razlog nije da se u Njemačkoj sve manje ljudi useljava zajedno u jedan stan, i da svi žive kao samci. Glavni razlog je u tome što naše društvo stari. Što ima više starijih, to su manja domaćinstva. Najveća domaćinstva su otac, majka dvoje djece, i njih čine ljudi između 30 i 50 godina. Kod šezdesetgodišnjaka imate samo dvije osobe, a kod osamdesetgodišnjaka samo još jednu."

Nove zgrade u središtu Hamburga

... baš kao i u novim zgradama

A ova sve manja populacija se neće koncentrirati u gradovima, koliko god mnogi vjeruju baš suprotno. "Ja sam već iznenađen što je cijeli svijet uvjeren da se događa neka vrsta nove urbanizacije. Ako pogledate brojke, to se uopće ne može vidjeti. Povećan broj doseljenika, novih stanovnika, odnosno mjesta u kojima se gradi, bilježi se izvan gradova. Bajka o reurbanizaciji nastala je zbog toga što su se u neke, izabrane, gradske četvrti kao što su Prenzlauer Berg u Berlinu ili Glockenbachviertel u Münchenu, odjednom doselile brojne obitelji, pa sad imamo obiteljske četvrti usred gradova.

Tako Nijemci i u budućnosti mogu i dalje sanjati svoj san o vlastita četiri zida.

Autor: Andreas Noll/ sk

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic