1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Srpski vlakovi „jure“ 30 na sat

Stanje srpske željeznice daleko je od potreba gospodarstva i građana. Ona desetljećima zaostaje u odnosu na europske zemlje. Izvjesnu nadu pruža obnova suradnje Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Željeznice u Srbiji su u izuzetno lošem stanju i nema novih ulaganja

Željeznice u Srbiji su u izuzetno lošem stanju i nema novih ulaganja

Mreža pruga u Srbiji je stara više od jednog stoljeća, a preko polovice svih pruga izgrađene su još u 19.stoljeću. Kronično zanemarivanje srpskih pruga uvjetovalo je djelimične popravke pružnih pravaca, pa je tako u prethodnim desetljećima godišnje obnovljeno svega 41 kilometar pruga. Prema nekim podacima, za normalno održavanje te infrastrukture potreban je popravak od oko 200 kilometara pruga godišnje.

Rezultat svega toga je prevoz robe i putnika kao prije sto godina, kaže za Deutsche Welle Jelica Putniković, urednik online Balkan magazina. Željeznica, iako jedan od najjeftinijih načina teretnog prometa, također nije iskorištena u dovoljnoj mjeri. Sadašnjost je stoga takva da u pojedinim zemljama vlakovi voze 300 na sat, dok u Srbiji na pojedinim dionicama svega 30 kilometara na sat, kaže Jelica Putniković.

„U mnoge dijelove srpskog gospodarstva, a u željeznicu posebno, godinama nije dovoljno ulagano. Tako da od prometnog koridora, koji je nekada tekao do gotovo svakog sela u Srbiji, pruge sada funkcioniraju samo na magistralnim i međunarodnim pravcima, mnoge lokalne linije su ukinute, i ono što je možda najžalosnije, tim prugama se putuje jako sporo“, kaže Jelica Putniković.

Vlak ICE

Dok vlakovi u Srbiji voze svega 30 km na sat, oni europski u prosjeku i do 300 km na sat

Kakva država- takva željeznica

Stanje željeznice je jako loše, ističe za Deutsche Welle profesor Prometnog fakulteta Milan Marković. Infrastruktura je u lošem stanju, prevozna sredstva su također u lošem stanju, i sve je to tako jer je željeznica ogledalo države. Kakva nam je država, takva nam je i željeznica, kaže profesor Marković.

„Znači, država ne uviđa važnost željeznica, to je ono što je osnovno. Ne razumiju da ukoliko željeznica nestane, da ćemo imati daleko veći broj prometnih nesreća na cestama, da ćemo imati daleko veća „angažiranja“ prostora, pošto željeznički kapaciteti u infrastrukturnom smislu zauzimaju mnogo manje prostora od cestovnih. Zatim, imat ćemo mnogo nezdraviju okolinu, jer željeznica daleko manje zagađuje zrak od cestovnog prometa, s kojim je naravno konkurentna. I upravo iz tih razloga velike, jake privrede ulažu u željeznicu toliko koliko ulažu“, kaže Marković.

Teretni vlakovi

Prijevoz robe željezničkim putem mnogo je jeftiniji od cestovnog ili zračnog

Nedostatak novca i pogrešna ulaganja

Željeznica svakako nije propala preko noći, skreće pažnju profesor Milan Marković. Potrebno je dosta vremena da se željeznica obnovi, ali isto tako i da se upropasti, što je i učinjeno tokom proteklih dvadesetak godina. Djelimično, razlog leži u tome što nije bilo novaca, ali isto tako je i novac pogrešno ulagan, kaže Marković.

„Država nikada nije htjela željeznici da da onoliko sredstava koliko joj je stvarno bilo potrebno da bi se revitalizirala. A zauzvrat, država željeznicu nikada nije pitala kako ona te novce troši. Naravno, postoje i neki drugi razlozi zbog kojih država nikada nije htela pitati željeznicu kako ona taj novac troši, iako je znala kako ih troši, ali to već nije pitanje na koje bi trebao odgovor dati netko iz prometne struke već je to pitanje za nekog drugog“, kaže profesor Marković.

Potrebe Europe - nada za srpske pruge?

Kako je riječ o velikom sustavu, potrebno je dosta ulaganja koja Srbija ne može pokriti iz budžeta, ocjenjuje Jelica Putniković. U tom smislu je značajna obnova suradnje Srbije, Hrvatske i Slovenije na željezničkom koridoru 10, jer je to putni pravac koji je veoma važan i zapadnoeuropskim zemljama. To pruža izvjesnu nadu da će na neki način ipak biti osiguran novac za revitalizaciju pružne mreže u Srbiji, kaže Putnikovićeva.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva