1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srpske skupštine bez obaveznih zastupnika hrvatske manjine

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini samo će zahvaljujući koaliciji „Izbor za bolji život - Boris Tadić“ imati zastupnike u lokalnim skupštinama, u pokrajinskom i u republičkom parlamentu.

Typische Landschaft in der Vojvodina, Serbien. Zugeliefert durch Snjezana Kobescak am 17.5.2012. Autor: Dinko Gruhonjic. Copyright: DW

Vojvodina Landschaft

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini DSHV će imati po jednog zastupnika u republičkom i pokrajinskom parlamentu, četiri vijećnika u Skupštini grada Subotice, dva u Somboru i po jednog u Apatinu, Baču i Sremskoj Mitrovici.

Član Predsjedništva DSHV-a Mato Groznica za Deutsche Welle kaže da je odluka da se ide u koaliciju okupljenu oko Tadićeve Demokratske stranke bila zapravo jedino moguće rješenje za tu stranku: “Prvo, ne bismo ni mogli ići sami na izbore na republičkoj i na pokrajinskoj razini, a da smo išli sami vjerojatno bismo doživjeli sličnu sudbinu kao i neke druge manjinske stranke.”

Katolička Crkva imena Marijinog u središtu Novog Sada

Katolička Crkva imena Marijinog u središtu Novog Sada

Srbija ne poštuje međudržavni sporazum

Provođenje odluka zapisanih u Međudržavnom sporazumu o zaštiti prava manjina između Srbije i Hrvatske, odnosno zajamčeni mandati u Skupštini Srbije za nacionalne manjine, to je ono na čemu će DSHV i dalje ustrajati, poručuje Groznica: „To je ono što nas najviše i zanima i na čemu ćemo mi i u budućnosti inzistirati, obzirom na to da sami, kao manjinska stranka, nećemo moći nikada u budućnosti računati da ćemo imati svog zastupnika u republičkom ili pokrajinskom parlamentu.”

U Hrvatskom saboru u Zagrebu manjine imaju zajamčena mjesta, dok Srbija još uvek nije ispunila tu obvezu iz međudržavnog sporazuma. Umesto toga, još uvijek funkcionira prijelazno rješenje, po kojem Hrvati u Srbiji jednog zastupnika u parlamentu osiguravaju tako što DSHV ulazi u koaliciju s Demokratskom strankom. To je loše rješenje, kaže predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Slaven Bačić: „Ako ovisite o dobroj volji hoćete li imati zastupnika u parlamentu, a ne od pravne obveznosti, to je problematično, tim pre jer se radi o koaliciji i onda ste naravno ograničeni koaliciojskom, stranačkom disciplinom i nemate neovisnost u odlučivanju.”

Slaven Bačić

Slaven Bačić

Bačić ima i druge kritike na račun izbornog sustva u Srbiji:

„Izborni sustav u Srbiji kakav je sada se zapravo temelji na Miloševićevom izbornom zakonodavstvu, odnosno čitava država je jedna izborna jedinica, što ne odgovara manjinama, osim onim najvećim, kao što su mađarska i bošnjačka.”

Doduše, smanjen je izborni prag za ulazak u republički parlament pa se on za nacionalne manjine definira kao „prirodni” prag, odnosno u slučaju ovih posljednjih izbora, za jednog zastupnika stranke i koalicije nacionalnih manjina trebalo je osvojiti oko 15.500 glasova. S druge strane, međutim, strankama manjina za prijavu liste na parlamentarnim izborima trebalo je 10.000 potpisa, jednako kao i takozvanim velikim strankama.

Logo DSHV-a

Logo DSHV-a

Još uvek se osjeća eho Hrtkovaca

Baš na dan održavanja izbora, 6. svibnja, obilježeno je i žalosnih 20 godina od „hrtkovačkog sindroma”, koji simbolizira protjerivanje Hrvata iz Vojvodine. Slaven Bačić kaže da se odjek tih godina osjeća i danas: “Nisu to radile paravojne snage, već su to radile policijske snage. Ljudi su premlaćivani u policijskoj stanici u Šidu, od regularne policije, od specijalnih policijskih snaga Srbije. I problem je upravo u tome što su neki ljudi koji su sudjelovali u protjerivanju i dalje na tim mjestima, što izaziva strah kod lokalnog hrvatskog stanovništva.”

Naravno, dodaje Bačić, situacija je danas daleko bolja nego tada. Ali, još puno toga treba napraviti, pa kao goruće probleme ističe činjenice da iako već deset godina postoji obrazovanje na hrvatskom jeziku Srbija nije tiskala nijedan jedini udžbenik za takvu nastavu. Prema njegovim riječima, država za ostvarivanje prava hrvatske zajednice i u kulturi i u informiranju izdvaja manje sredstava nego za ostale nacionalne manjine, a tu je i stari problem Bunjevaca od kojih, prema Bačićevim riječima, država pokušava napraviti novu nacionalnu zajednicu.

Autor: Dinko Gruhonjić; Novi Sad

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva