1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Srpska napredna stranka u revolucionarnom zanosu"

Srbiju sljedeće godine očekuju redovni predsjednički izbori, ali se sve više govori i o izvanrednim parlamentarnim izborima. Zašto?

Ako bismo pokušali proniknuti u motive za raspisivanje izvanrednih izbora, oni se prije svega kriju u činjenici da sadašnja vladajuća stranka nije sigurna u svoju pobjedu na predsjedničkim izborima. Aktualni predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, prema svim istraživanjima, daleko je od sigurnog pobjednika i, kako je priznao premijer Aleksandar Vučić, „on osobno ne bi mogao podnijeti situaciju u kojoj bi morao funkcionirati u kohabitaciji s oporbenim predsjednikom zemlje“. Urednik internet-portala „Dvogled“ Vladimir Milutinović zato za DW kaže da postoji samo jedan očigledan motiv za ponovno biranje vlade i parlamenta:

„Mislim da je jedini motiv želja da se objedini kampanja, odnosno da bi Aleksandar Vučić mogao sudjelovati u kampanji iako nije kandidat za predsjednika.“ Sličnu ocjenu iznosi i politolog Duško Radosavljević, koji za DW kaže da „objedinjavanje izbora omogućava pokretanje teške stranačke mašinerije koja bi omogućila i pobjedu njihovom kandidatu za predsjednika, tko god on bio. Ako bi se išlo samo na predsjedničke izbore, jedan dio birača bi možda shvatio da to i nisu toliko bitni izbori, i tu vreba opasnost za vladajuću stranku“.

Jedan čovjek mijenja sve

Činjenica da ćemo najvjerojatnije imati četvrte izbore u pet godina pokazuje da trenutno imamo nešto što je dubinska suprotnost općem dobru, upozorava Vladimir Milutinović. „To praktično znači javno pokazivanje da sve u državi ovisi o volji jednog čovjeka. Dakle, ništa ne ovisi o nekim pravilima, Ustavu, zakonu ili bilo čemu što je usuglašeno u čitavom društvu. Ustav, naravno, tako nešto dozvoljava, ali ako smo imali tri puta izbore koji su volja, ili preciznije samovolja, jednog čovjeka, time se čitav ustavni poredak okreće naglavačke."

Duško Radosavljević smatra da nam ti beskrajni ciklusi izbora pokazuju da je vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) „još uvijek politički pokret, a ne politička stranka. Ona se ideološki nije profilirala i ona i dalje razmišlja na način oporbene stranke. Zato oni mogu funkcionirati samo u predizbornoj kampanji i nikako da se pretvore u mirnodopsku političku stranku – misle da će sve te unutarnje proturječnosti najlakše riješiti izborima".

Belgrad Serbien Wahlen (picture-alliance/dpa/O.Toskic)

Hoće li srpski birači ponovo na parlamentarne izbore?

Alergija na kritike

Po mnogim analitičarima jedan od razloga zašto će se možda ići na opće izbore je pokušaj vlasti da ponovo izbaci neke stranke iz parlamenta. Nakon što je praktično ušutkana većina medija, srpski parlament postao je rijetko mjesto gdje se mogu čuti oštre kritike na račun vlasti, a sadašnja vlast je već poslovično alergična na bilo koju vrstu kritika. To se posebno odnosi na Dveri i pokret Dosta je bilo, koji trenutno očito zadaju puno glavobolje vladajućoj stranci.

Duško Radosavljević ističe da je to zbog toga što je SNS još uvijek u revolucionarnom zanosu. „Oni su uvjereni da je sve što oni rade dobro i ne mogu prihvatiti da netko smatra da to možda i nije baš tako dobro. A što se tiče toga da vlastima smetaju pojedine stranke, pa ako se i dogodi da neke ne uđu u parlament, pojavit će se neke druge stranke koje bi također kritizirale vlast i koje mogu biti još gore po vlast. Ništa se time ne rješava“, kaže Radosavljević.

Vladimir Milutinović kaže da to možda može biti razlog, ali da se to svakako neće dogoditi: „Stranke poput Dveri i Dosta je bilo znatno su ojačale i ako se ujedine s nekim drugim, praktično je nemoguće da one ostanu izvan parlamenta."

Nastavak političke nestabilnosti

Ukoliko dođe do novih parlamentarnih izbora to će značiti da imamo neku vrstu izvanrednog stanja i novu proizvodnju političke nestabilnosti, skreće pažnju Milutinović. „Sada već imamo neizvjesnost oko toga hoće li biti tih izbora, pa kampanju, pa najmanje tromjesečnu neizvjesnost oko nove vlade. Ali to se već moglo očekivati od stranke koju čine bivši radikalski kadrovi i sada je dodatni problem što se ta njihova proeuropska glazura počela tanjiti. Jedina utjeha može biti da su te glazure spale i s nekih drugih država tako da smo mi dio tog trenda."

Oporba ništa nije naučila

Tijekom proteklih godina i svih tih brojnih izbornih ciklusa, ukazivalo se na pogrešne procjene bivših vlasti koje su vlast gubile na nepotrebno raspisanim prijevremenim izborima. To se, međutim, naprednjacima nije dogodilo i vladajuća koalicija sačuvala je prilično stabilnu vlast. Može li ovog puta biti drugačije?

„Oporba je heterogena, ali ako bi se ona povezala po nekoj idejnoj srodnosti, onda tu postoji mogućnost za neki dobar rezultat", smatra Radosavljević. „To se posebno može dogoditi ako neki dijelovi sadašnje vlasti ispadnu iz koalicije. To možda ne bi bilo dovoljno da se preuzme vlast, ali bi ona mogla biti ozbiljno okrnjena."

Šanse oporbe bi mogao povećati samo pametan i organiziran nastup, ocjenjuje Milutinović. „Ono što je problem sadašnje oporbe je to što ona ništa nije naučila nakon gubitka vlasti. I što je najgore, ne vidim da je taj period nesnalaženja uopće prošao. Tako da sada imamo situaciju u kojoj jedna, po svim parametrima, katastrofalna vlast ima većinu birača.“