Sretan ti rođendan DAX - i još mnogo bodova!
1. srpnja 2008
Možda se na prvi pogled to ne bi reklo, ali burza je mjesto gdje su zapravo emocije najvažnije: zato je teško predvidjeti, koju dionicu će ljudi htjeti kupovati, a koju će najradije prodati što prije. Robert Halver iz Baader banke kaže kako u svim tim emocijama "trebamo nešto, čega ćemo se držati". A DAX jest taj instrument koji mjeri, kako ide gospodarstvu i dionicama.
Red u emocijama i u gužvi na parketu
Jer, na burzi ipak nisu dovoljni osjećaji, nego i znanje kako bi se ti osjećaji mogli predvidjeti. DAX - kratica od Deutscher Aktien Index - to su zbrojeni indeksi 30, za burzu najvažnijih tvrtki sa sjedištem u Njemačkoj. Nije točno reći niti da su najveći - jer je pitanje, koliko je njihovih dionica uopće na tržištu. Poduzeća kod kojih većina dionica uopće nije na tržištu nego je u rukama jednog ili grupe vlasnika - države, drugog koncerna ili neke obitelji, nikad ni ne mogu ući u DAX jer je za njega bitno mjeriti brzinu kojom dionice mijenjaju vlasnika. Tako u DAX-u nije niti može biti BMW ili Bertelsmann, ali niti Njemačke željeznice - barem zasada.
Taj indeks nije samo sačinjen po veličini nego i po sektorima: dobro se pazi da su u njemu i proizvođači i uslužne djelatnosti i sektor financijskih usluga i da su oni u određenoj ravnoteži. Naravno, iz DAX-a neka tvrtka može ispasti ili u njega ući, ali to je zapravo izuzetno rijetko kako bi indeks bio vjerodostojan svjedok kroz vrijeme. Zapravo, od osnutka je bilo ravno 24 promjene. Utoliko je proizvođaču guma i automobilske opreme Continentalu uspjelo nešto jedinstveno: on je ispao iz DAX-a i nakon nekog vremena, opet je u njega ušao.
Vjerovali ili ne...
I kada kažemo da ih uvijek mora biti ravno 30, govorimo zapravo o načelu. Jer 31. siječnja 2005. je kemijski koncern Bayer od sebe odvojio novo poduzeće, tvrtku Lanxess. Taj - i samo taj dan je DAX bio sačinjen od indeksa vrijednosti 31 tvrtke. Kao još jedan kuriozitet može zvučati da je na samom početku postojanja DAX-a bilo kolebanja, što je on i što on treba predstavljati. Bilo bi logično da neki vremenski indeks prvog dana postojanja ima indeks 1 - odnosno 1000 izraženo u promilima. Ali ne: 1. srpnja 1988. je određen indeks od 1163 boda, jer se otprilike procijenio razvoj od početka godine. Na kraju godine, 31. prosinca 1988. uslijedilo je novo iznenađenje: isprva se zapravo namjeravalo DAX-om prikazati godišnji rast vrijednosti. Zato je s 1. siječnja 1989. DAX bio umjetno vraćen - na 1000!
Tko želi kupiti Njemačku - kupuje DAX
Gotovo sve burze imaju neki svoj indeks - burza u New Yorku ima Dow Jones, londonska FTSE i tako dalje. DAX nije niti jedini indeks Njemačke burze - poznati su još i Mdax i TecDax. A sam glavni indeks Njemačke burze u Frankfurtu je poznatiji nego što neki misle. Robert Halver kaže kako u Americi ima više ljudi koji su čuli za DAX nego kako se zovu mnogi veliki njemački gradovi. "Tko želi kupiti Njemačku, kupuje DAX. Tko želi steći sliku ove zemlje, kupuje dionice izlistane u DAX-u" kaže Halver.
I mnogi slušaju taj savjet: jer na kraju 2007. se po prvi puta dogodilo da većina dionica 30 tvrtki izlistanih u DAX-u više nije bila u vlasništvu Nijemaca.