1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Sredozemlje slabo koristi sunčevu energiju

Diskusija o zaštiti klime potaknula je i intenzivniju raspravu o korištenju obnovljivih izvora energije. U zemljama Sredozemlja nameće se odmah ideja jačeg korištenja sunčeve energije.

default

Sunce. Najnovija NASA-ina trodimenzinalna slika. (AP Photo/NASA)

Ali, čini se da na tu ideju dolaze uglavnom oni koji tamo ne žive. Jer, u Njemačkoj se proizvodi pet puta više struje uz pomoć sunčeve energije nego u svim zemljama Sredozemlja skupa.

U zemljama Sredozemlja sunce sja i do 300 dana u godini, dvostruko više nego u srednjoj Europi. Ali, proizvodnja struje uz pomoć sunčeve energije još je u začecima. Predsjednik Europskog industrijskog saveza fotovoltaike Winfried Hoffmann ipak vidi pomake na bolje:

«Ipak, stanje se kreće na bolje u Španjolskoj i Italiji koje pripadaju Sredozemlju tako što je u Španjolskoj već zakonom regulirano preuzimanje struje iz sunčeve energije u mrežu, a u Italiji se upravo zakon prerađuje.»

Uzor je njemački zakon o korištenju obnovljivih izvora energije. Prema njemu vlasnik postrojenja za proizvodnju struje uz pomoć sunčeve energije može svoju struju slati u javnu mrežu i za nju dobiva zajamčenu minimalnu cijenu. Europski industrijski savez fotovoltaike EPIA nada se da će udio solarne struje u zemljama Sredozemlja biti moguće udesetorostručiti u iduće četiri godine. Ali, to bi mogla biti preoptimistična prognoza ako se stvari budu razvijale kao u Grčkoj. Tamo od prošle godine postoji zakon o priključenju privatnih solarnih postrojenja na javnu mrežu, ali u praksi se nije dogodilo gotovo ništa. Grčki inženjer Mario Sigalas, koji je projektirao i instalirao više postrojenja, smatra da je za to kriva birokracija:

«Potrebno je više dozvola i ugovor s javnim opskrbljivačem energijom. Nijedno od tih postrojenja nije legalno priključeno na mrežu. Nijedno od tih postrojenja ne može struju prodati po zajamčenoj cijeni.»

U ekstremnom slučaju u Grčkoj je potrebno i desetak dozvola. Dobivanje dozvola može se otegnuti godinama, a to je otrov za uvođenje nove tehnologije, kaže Sigalas. On predlaže da se izdavanje svih dozvola prebaci na jednu instituciju i postupak pojednostavni. Grčko iskustvo ipak ne obeshrabruje predsjednika Europskog industrijskog saveza na fotovoltaiku:

«Točno je, tržišta se ne mogu bez daljnjega u samo nekoliko mjeseci jednostavno uključiti i dovesti na najvišu razinu. Za to je potrebna čitava infrastruktura. To se događa sada i ja polazim od toga da će sjeverni dio Sredozemlja, Španjolska, Francuska, Italija, dati prvi poticaj. Ideja je da onda to proširimo u smjeru Turske, zatim Bliskog istoka i onda Sjeverne Afrike.»

Fotovoltaika igra posebnu ulogu u sjevernoafričkim zemljama. Tamo ima određeni broj naselja koja zbog svoje udaljenosti još nisu dobila struju. Za njih je solarna energija jedina mogućnsot za pokretanje postrojenja za navodnjavanje, radija ili televizora. Predsjednik marokanskog saveza za solarnu energiju Said Mouline računa s time da će solarna energija u njegovoj zemlji igrati još veću ulogu:

«Danas su u Maroku instalirana solarna postrojenja snage oko šest megawatta, uglavnom u provinciji. Priključivanje solarnih postrojenja na mrežu potpuno će promijeniti tržište. Mi tražimo pravi put za razvitak takvih projekata.»